U\u010denje pti\u010djeg pjeva okviran je sustav za prou\u010davanje op\u0107ih na\u010dela u\u010denja, no poku\u0161aji povla\u010denja usporedbi izme\u0111u u\u010denja u ptica i sisavaca zahtjevno je uslijed razlika u anatomiji mozga dvaju vrsta.<\/p>\n\n\n\n
Nova studija istra\u017eiva\u010da sa MIT<\/em>-a te Hebrew Universityja<\/em> poma\u017ee rije\u0161iti ovaj problem, identificiraju\u0107i posebne klase neurona u mozgu ptica pjevica te uspore\u0111uju\u0107i ih sa njihovim srodnicima sisavcima. Studija se pobli\u017ee bavi bazalnim ganglijima, mo\u017edanim strukturama koje igraju klju\u010dnu ulogu u vje\u0161tini u\u010denja i formiranju navika a tako\u0111er su povezani s mnogim poreme\u0107ajima, uklju\u010duju\u0107i i Parkinsonovu bolest, opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj te ovisnost o drogama. Bazalni gangliji sisavaca sastoje se od nekoliko struktura, uklju\u010duju\u0107i i strijatni korteks te globus pallidus<\/em>, koji obostrano \u010dine sredi\u0161nju komponentu Parkinsonove bolesti.<\/p>\n\n\n\n Mnogobrojni dokazi govore u prilog postojanju sli\u010dnog mo\u017edanog sklopa kod ptica, kod kojih ti sklopovi \u010dine temelj u\u010denja pjesme. U ptica, me\u0111utim, nema anatomskih podjela, a razli\u010dite vrste stanica bazalnih ganglija ispremije\u0161ane su sa sitnom (cca 1mm) strukturom poznatom kao “podru\u010dje X”. Jesse Goldberg i Michale Fee sa MIT<\/em>-ova McGovern<\/em> Institute for Brain Research<\/em> pomo\u0107u pokretnog Microdrive-a odgovornog za precizno smje\u0161tanje elektroda zabilje\u017eio je elektri\u010dnu aktivnost pojedinih neurona u mozgu mladih zeba, upravo u podru\u010dju X.<\/p>\n\n\n\n Na osnovu vlastitih uzoraka elektri\u010dne aktivnosti za vrijeme pti\u010djeg pjeva, istra\u017eiva\u010di su identificirali dvije razli\u010dite klase neurona koji pokazuju razli\u010dite uzorke aktivnosti. Vlastite zabilje\u0161ke znanstvenici su usporedili s obrascima aktivnosti zabilje\u017eenima na dva poznata anatomska puta u globusu pallidusu<\/em> majmuna. Premda su stope inicijalne aktivnosti bile mnogo vi\u0161e kod ptica (do 700 udaraca u sekundi, me\u0111u najbr\u017eim neuronima), obrasci dvaju vrsta uglavnom se nisu me\u0111usobno mnogo razlikovali. Osim toga, istra\u017eiva\u010di su potvrdili da je jedan od dva razreda ptica formira iste vrste veza ba\u0161 kao i njihovi srodnici, primati.<\/p>\n\n\n\n Najnovija opa\u017eanja bit \u0107e objavljena u broju \u010dasopisa Journal of Neuroscience <\/em>od 26. svibnja. U zasebnoj studiji, nedavno objavljenoj u Journal of Neurophysiology<\/em>, Goldberg i suradnici navode da aktivnost ostalih neurona u podru\u010dju X podsje\u0107a na \u010detiri poznate klase neurona u strijatumu sisavaca. “Na\u0161i rezultati ozbiljno potvr\u0111uju da je, unato\u010d neznatnim razlikama u anatomiji istovjetan mo\u017edani sklop temelj u\u010denja u ptica i sisavaca”, ka\u017ee Goldberg. “Ovaj sklop najvjerojatnije je evoluirao prije najmanje 300 milijuna godina, prije no \u0161to su ptice i sisavci krenuli svatko svojim putem.”<\/p>\n\n\n\n Usvajanje pti\u010djeg pjeva vrlo je stereotipan oblik u\u010denja i idealan model sustava za razumijevanje op\u0107ih principa uklju\u010denih u usvajanje slo\u017eenih radnji. Nova otkri\u0107a pogoduju ideji da je takva vrst poduke umnogome primjenjiva u biologiji \u010dovjeka te lije\u010denju oboljenja poput Parkinsonove bolesti.<\/p>\n\n\n\n