{"id":1354,"date":"2010-05-20T23:00:00","date_gmt":"2010-05-20T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/smanjeni-protok-krvi-u-mozgu-uzrok-padova-u-starijoj-dobi\/"},"modified":"2020-10-15T15:10:50","modified_gmt":"2020-10-15T13:10:50","slug":"smanjeni-protok-krvi-u-mozgu-uzrok-padova-u-starijoj-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/smanjeni-protok-krvi-u-mozgu-uzrok-padova-u-starijoj-dobi\/","title":{"rendered":"Smanjeni protok krvi u mozgu uzrok padova u starijoj dobi"},"content":{"rendered":"

Smanjeni protok krvi u mozgu povezan je s usporenim hodom i \u010destim padovima u starijih ljudi, navodi nova studija koju je objavio Institut for Aging Research of Hebrew Seniorlife<\/em>.<\/p>\n

Padovi starijih osoba vode do smrtnog ishoda ili do povreda \u010dije je lije\u010denje skupo i dugotrajno. Svake godine padne gotovo 1.8 milijuna starijih Amerikanaca, \u0161to rezultira smr\u0107u njih 16 000. U velikom postotku ostalih dolazi do povreda za \u010dije se lije\u010denje potro\u0161i oko 20 milijardi dolara. Rezultati ovog ispitivanja su objavljeni u \u010dasopisu Neurology,<\/em> u broju od 18. svibnja 2010. godine.<\/p>\n

Ispitanici za ovu studiju regrutirani su iz starije populacije okupljene u MOBILIZE Boston Study<\/em> koja se bavi problemima starije \u017eivotne dobi poput pote\u0161ko\u0107a sa ravnote\u017eom, umanjenom sposobno\u0161\u0107u za samostalan \u017eivot, rada na odr\u017eavanju mentalnih sposobnosti i zainteresiranosti. Iz nje je, za potrebe ove studije, odabrano 420 ljudi u dobi <\/em>vi\u0161oj od 65 godina. Cilj ispitivanja je bio na\u0107i uzroke padova u starijih dobi, kako bi se mogle izbje\u0107i te\u0161ke posljedice. Za mjerenje protoka krvi u mozgu ispitanika kori\u0161ten je ultrazvuk. Pri mjerenju protoka ispitanici su izvodili vje\u017ebe disanja. U sklopu ispitivanja je mjerena i brzina hoda starijih ispitanika. Starije osobe i \/ ili njihovi njegovatelji su vodili evidenciju padova zapisivanjem u kalendar tijekom 24-mjese\u010dnog razdoblja.<\/p>\n

Ispitivanje je pokazalo da je kod osoba s najslabijim protokom krvi u mozgu brzina kretanja najmanja, a u\u010destalost padova najve\u0107a te iznosi u prosjeku 1.5 pad godi\u0161nje. U starih ispitanika s boljim protokom krvi kretanje je bilo br\u017ee, padovi rje\u0111i, \u0161to je iznosilo u prosjeku manje od jednom u godinu dana.<\/p>\n

“Na\u0161a otkri\u0107a pokazuju da zbog promijenjena na krvnim \u017eilama u mozgu starijih protok krvi slabi, \u0161to dovodi do pote\u0161ko\u0107a u gibanju i \u010de\u0161\u0107ih padova u starijoj dobi”, ka\u017ee neurolog Farzaneh Sorond, istra\u017eiva\u010d s Institute for Aging Research<\/em> i voditelj ove studije. “Promjene na krvnim \u017eilama su dio procesa ljudskog starenja. Dok oko 85 posto \u0161ezdesetpetogodi\u0161njaka zadr\u017eava nepromijenjen hod u dobi od 85 godina, to vrijedi za samo 18 posto starih ljudi. Abnormalnosti hoda dovode do padova u gotovo 30 posto starijih osoba.”<\/p>\n

Dr. Sorond, profesor neurologije na Harvard Medical School<\/em>, savjetuje svakodnevno vje\u017ebanje i regulaciju visokog krvnog tlaka lijekovima radi pobolj\u0161anja protoka krvi kroz mozak \u010dime se mo\u017ee smanjiti rizik od pada. “Sada znamo uzrok usporena hoda i u\u010destalog padanja u starijoj dobi, ali ostaje pitanje na koji na\u010din izbje\u0107i pote\u0161ko\u0107e koje iz toga slijede”, ka\u017ee glavni autor A. Lewis Lipsitz, voditelj Institute for Aging Research<\/em> i vode\u0107i stru\u010dnjak u ovom podru\u010dju. Sredstva potrebna za istra\u017eivanje autorima Lipsitz i Sorond je dodijelila Nacional Institute on Aging<\/em>, a donacija dr. Fatemeh Khosroshahi bolnicama Brigham i Women`s Hospital.<\/p>\n

Za potpunije razumijevanje mo\u017edane cirkulacije, sporog hoda u stara\u010dkoj dobi i \u010destog padanja bit \u0107e potrebno nastaviti s istra\u017eivanjima. “Me\u0111utim, mi ve\u0107 danas trebamo prakti\u010dna rje\u0161enja za spre\u010davanje njihovih posljedica”, ka\u017ee dr. Sorond. ” Rje\u0161enja vidim u pronalasku biljega koji \u0107e mo\u0107i otkriti poreme\u0107aj u radu krvnih \u017eila u mozgu ve\u0107 u ranoj fazi. To bi omogu\u0107ilo identificiranju osoba sa pove\u0107anim rizikom od padanja i mogu\u0107eg loma, \u0161to bi bio korak u prevenciji doga\u0111aja koji nose te\u0161ke posljedice u starijih ljudi.”<\/p>\n

Prema stru\u010dnom izvje\u0161\u0107u Centars for Disease Control and Prevention<\/em>, vi\u0161e od tre\u0107ine ljudi u SAD-u starijih od 65 godina do\u017eivi pad svake godine. Trideset posto tih bolesnika zadobije pritom umjerene do te\u0161ke ozljede poput loma kuka i traumatskih ozljeda mozga. Stru\u010dnjaci ka\u017eu da ve\u0107 danas mo\u017eemo poraditi na uklanjanju barem nekih uzroka padova, radom na ja\u010danju mi\u0161i\u0107a, no\u0161enjem odgovaraju\u0107e obu\u0107e, te regulacijom krvnog tlaka.<\/p>\n

Izvor: Hebrew SeniorLife Institute for Aging Research<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Smanjeni protok krvi u mozgu povezan je s usporenim hodom i \u010destim padovima u starijih ljudi, navodi nova studija koju je objavio Institut for Aging Research of Hebrew Seniorlife. Padovi starijih osoba vode do smrtnog ishoda ili do povreda \u010dije je lije\u010denje skupo i dugotrajno. Svake godine padne gotovo 1.8 milijuna starijih Amerikanaca, \u0161to rezultira […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015362,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16493],"class_list":["post-1354","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1354"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1354\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}