Masovno izumiranje riba prije 360 milijuna godina stisnulo je “reset” puce \u017eivota na Zemlji, postavljaju\u0107i scenu za biolo\u0161ku raznolikost modernih kralje\u017enjaka.<\/p>\n
Masovno izumiranje izmije\u0161alo je “bazen” s vrstama u vremenu kada su prvi kralje\u017enjaci pre\u0161li iz vode na kopno. Tih nekoliko vrsta pre\u017eivjelo je “usko grlo boce”, koje je evolucijsko polazi\u0161te svih kralje\u017enjaka – uklju\u010duju\u0107i i ljude – koji postoje i danas, govore rezultati istra\u017eivanja objavljenog ovog tjedna u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em> (PNAS).<\/p>\n “Sve je bilo hit; izumiranje je bilo globalno”, rekao je Lauren Sallan sa University of Chicago<\/em> i glavni autor rada. “Ono je resetiralo raznolikost kralje\u017enjaka u svakom mogu\u0107em okru\u017eenju, i slatkovodnom i morskom, i stvorilo potpuno druga\u010diji svijet.” Razdoblje devona, koje se pru\u017ealo od 416 do 359 milijuna godina, tako\u0111er je poznato i kao doba riba za \u0161iroki spektar vrsta koje su bile prisutne u vodenom okru\u017eenju na Zemlji.<\/p>\n Oklopni placodermi kao \u0161to su gigantski Dunkleosteu<\/em>s i ribe sa resastim perajama – sli\u010dnim modernim dvodihalicama – dominirale su vodama, dok su ribe sa zrakastim perajama, morski psi i tetrapodi bili u manjini, prema Maureen Kearney, programskoj direktorici u National Science Foundation <\/em>(NSF) `s Division of Environmental Biology<\/em>, koji je i financirao istra\u017eivanje, zajedno sa NSF`s Division of Earth Sciences<\/em>.<\/p>\n No izme\u0111u kraja razdoblja devona i sljede\u0107eg razdoblja karbona, placodermi su nestali i ribe sa zrakastim perajama su brzo zamijenile ribe sa resastim perajama kao dominantna grupa, a ta demografska promjena ostaje do danas. “Razdoblje devona poznato je kao doba riba, ali pogre\u0161ne vrste riba”, kazao je Sallan. “Skoro sve \u0161to je dominiralo u devonu umrlo je i na kraju razdoblja njegovo je mjesto popunjeno.“ Michael Coates, drugi autor rada, rekao je: “Postoji neka vrsta kra\u0111e krajem devona”, ina\u010de biolog i anatom na University of Chicago<\/em>.<\/p>\n “To je kao da uloge i dalje postoje, ali su se igra\u010di promijenili: kalup se dramati\u010dno transformirao. Ne\u0161to se dogodilo \u0161to je gotovo izbrisalo “\u0161kriljevac do glatke povr\u0161ine”, a samo su se rijetki borci uspjeli izmaknuti i ta je \u0161a\u010dica onda ponovno spektakularno za\u017eivjela.” Znanstvenici su dugo teoretizirali kasniji Kellwasser doga\u0111aj u devonu – koji je smatran jednim od “velikih pet” izumiranja u povijesti Zemlje – da je bio odgovoran za reorganizaciju morskih vrsta beskralje\u0161njaka.<\/p>\n No, analize fosilnih kralje\u0161njaka koje su napravili Sallan i Coates istaknule su kriti\u010dne pomake u raznolikosti u slu\u010daju Hangenberg izumiranja 15 milijuna godina poslije. Prije izumiranja, oblici sa resastim perajama kao \u0161to Tiktaalik<\/em> i najraniji tetrapodi s udovima kao \u0161to su Ihtiostega<\/em> napravili su prvi pokusni “korak” prema nastanjivanju kopna.<\/p>\n Ali nakon izumiranja, veliki raspon fosilnih nalaza poznatih kao “Romer`s Gap<\/em>,” gotovo je bez tetrapoda i slagalica je koja je zbunjivala paleontologe mnogo godina. Sallanovi Coatesovi podaci pokazuju da je jaz od 15-milijuna godina bio mamurluk nakon traumatskog doga\u0111aja Hangenberg. “Ne\u0161to \u0161to se vidi nakon izumiranja je praznina u nalazima pre\u017eivjelih”, kazao je Sallan. “Vi imate vrlo malu raznolikost faune, jer je ve\u0107ina bi\u0107a bila ubijena.” Kada su su tetrapodi kona\u010dno oporavili, oni pre\u017eivjeli vjerojatno su bili pradjedovi za veliku ve\u0107inu kopnenih kralje\u0161njaka prisutnih i danas.<\/p>\n Moderna obilje\u017eja kralje\u017enjaka – kao \u0161to je svojstvo udova od 5 prstiju koje je zajedni\u010dko svim sisavcima, pticama i gmazovima u maternici – mo\u017eda su upravo postavili ti rani zajedni\u010dki preci, iznose autori. “Izumiranje je uklonilo ogromnu koli\u010dinu biolo\u0161ke raznolikosti”, rekao je Coates. “Te je oblikovalo vrlo zna\u010dajne na\u010dine korektura za biolo\u0161ku raznolikost koja postoji i danas.” Analiza je profitirala upravo najnovijim dostignu\u0107ima u popunjavanja nalaza fosila kralje\u017enjaka, isti\u010de Coates.<\/p>\n Prethodne procjene ranijeg izumiranja bile su izra\u0111ene pomo\u0107u fosila beskralje\u0161njaka kao \u0161to su meku\u0161ci i \u0161koljke, koje su daleko vi\u0161e bile brojnije. Uz ve\u0107i skup podataka o kralje\u0161njacima i analiti\u010dkih tehnika posu\u0111enih iz moderne ekologije, Sallan i Coates mogli su vidjeti nagle promjene u sastavu vrsta prije i poslije doga\u0111aja Hangenberg.<\/p>\n “To je veliko izumiranje tijekom vremena koje je ve\u0107 smatrano kao kriti\u010dni trenutak za evoluciju kralje\u017enjaka pa je neobi\u010dno da je tako dugo proteklo nezapa\u017eeno”, rekao je Sallan. “Ali bile su i potrebne prave metode kako bi se otkrila njegova veli\u010dina.” Ono \u0161to ostaje tajna je upravo ono \u0161to se dogodilo prije 360 milijuna godina, a \u0161to je aktiviralo ovo masovno izumiranje. Drugi istra\u017eiva\u010di su otkrili dokaze o zna\u010dajnim formacijama ledenjaka na kraju razdoblja Devona, \u0161to bi dramati\u010dno snizilo razinu mora i utjecalo na \u017eivot. Prva pojava okru\u017eenja kao \u0161to su \u0161ume u nekim podru\u010djima mo\u017eda su producirala atmosferske promjene katastrofalne po \u017eivot \u017eivotinja.<\/p>\n Istra\u017eivanje je tako\u0111er postavilo pitanja o obrascima evolucije nakon izumiranja. Ostaje nejasno za\u0161to se skupine koje su bile brojne prije izumiranja nisu oporavile, dok su se druge grupe pro\u0161irile i divergirale u nove temeljite putove. Bez obzira na ova pitanja, posljedice se jo\u0161 uvijek osje\u0107aju stotinama milijuna godina poslije. “To je sredi\u0161nja epizoda koja je oblikovala bioraznolikost modernih kralje\u017enjaka”, rekao je Coates. “Mi tek sada po\u010dinjemo stavljati taj va\u017ean doga\u0111aj u povijest \u017eivota i povijest planete, a \u0161to prije nismo mogli u\u010diniti.”<\/p>\n