{"id":1409,"date":"2010-05-25T23:00:00","date_gmt":"2010-05-25T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/prvi-puta-snimljena-kolizija-kometa-sa-suncem\/"},"modified":"2020-02-23T03:14:13","modified_gmt":"2020-02-23T02:14:13","slug":"prvi-puta-snimljena-kolizija-kometa-sa-suncem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/prvi-puta-snimljena-kolizija-kometa-sa-suncem\/","title":{"rendered":"Prvi puta snimljena kolizija kometa sa Suncem"},"content":{"rendered":"\n<p>Koriste\u0107i instrumente smje\u0161tene na NASA-inoj STEREO svemirskoj letjelici, \u010detiri postdoktoranta u Berkeleyovom laboratoriju svemirskih znanosti uspjeli su pratiti komet dok je prilazio Suncu i procijeniti vrijeme i mjesto udarca.<\/p>\n\n\n\n<p>STEREO (<em>Solar TErrestrial RElations Observatory<\/em>), lansiran 2006. godine, sastoji se od dvije identi\u010dne svemirske letjelice koje orbitiraju oko Sunca, jedna ispred, a druga iza Zemlje pru\u017eaju\u0107i stereo pogled na Sunce. Istra\u017eiva\u010di su potom pogledali podatke od zemaljskog Mauna Loa Solarnog opservatorija na Havajima, te su otkrili prikaz u predvi\u0111enoj to\u010dki ne\u010dega nalik kometu koji se pribli\u017eava rubu Sunca iz smjera iza Solarnog diska.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vjerujemo da je ovo prvi put da je komet pra\u0107en u 3D prostoru ovako nisko u Sun\u010devoj koroni&#8221;, izjavila je Claire Raftery, postdoktorantica netom pristigla na UC Berkely sa Sveu\u010dili\u0161ta Sveto Trojstvo u Dublinu. Tim je prezentirao ove podatke 24. svibnja na sastanku Ameri\u010dkog astronomskog dru\u0161tva u Miamiu, Florida.<\/p>\n\n\n\n<p>Kometi koji orbitiraju oko Sunca sastavljeni su od pra\u0161ine, stijena i leda, rijetko se se mogu pratiti blizu Sunca jer ih Sun\u010deva svjetlost jednostavno nadja\u010da. Ovaj je komet pre\u017eivio vru\u0107inu korone i nestao u kromosferi, ispariv\u0161i na 100 000 stupnjeva Kelvina. Raftery i njeni kolege, Juan Carlos Martinez-Oliveros, Samuel Krucker i Pascal Saint-Hilaire, zaklju\u010dili su da je komet vjerojatno pripadnik Kreutz obitelji kometa, roja trojanskih ili gr\u010dkih kometa koje je Jupiter izbacio iz svoje orbite 2004. godine, te da je napravio svoj prvi jedini prelet oko Sunca. Roj je vjerojatno nastao raspadanjem ve\u0107eg kometa.<\/p>\n\n\n\n<p>Martinez-Oliverosovu pa\u017enju privukao je komet nakon \u0161to je vidio da ga se spominje u sa\u017eetku promatranja napravljenih STEREO-m i SOHO-m (<em>Solar and Heliospheric Observatory<\/em>) 12. o\u017eujka 2010. godine. Kometov dugi, jarki rep sastavljen od pra\u0161ine i iona ozna\u010dio ga je kao Sun\u010dev komet kojeg su uo\u010davali solarni astronomi i zvjezdarnice poput SOHO-a. Pretpostavljaju\u0107i da \u0107e obi\u0107i oko Sunca, znanstvenici su odlu\u010dili provjeriti da li su STEREO podaci dovoljno dobri da pomo\u0107u njih izra\u010dunaju njegovu putanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapravo, podaci su bili dovoljno dobri da su po njima mogli ucrtati putanju dva dana prije sudara. Procijeniv\u0161i zonu sudara u krugu od 1000 kilometara u promjeru, tra\u017eili su online podatke Mauna Loa solarnog opservatorija kako bi odredili ho\u0107e li mo\u0107i vidjeti komet blizu Sun\u010devog ruba u ultraljubi\u010dastom dijelu spektra.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkrili su kratku putanju, koja je trajala otprilike \u0161est minuta, samo nekoliko tisu\u0107a kilometara iznad Sun\u010deve povr\u0161ine u milijun stupnjeva vru\u0107oj koroni i 100 000 stupnjeva vru\u0107oj kromosferi. Na temelju kometovog relativno kratkog repa, duga\u010dkog otprilike 3 milijuna kilometara, znanstvenici vjeruju da je komet sadr\u017eao te\u017ee elemente koji ne isparavaju smjesta. Ovo bi tako\u0111er trebalo objasniti kako se probio tako duboko u kromosferu, pre\u017eivjev\u0161i jake Solarne vjetrove i ekstremne temperature prije no \u0161to je ispario.<\/p>\n\n\n\n<p>Tim je za svoje istra\u017eivanje koristio dva kronografa na STEREO A i B i nekoliko instrumenata na SOHO-u, &#8220;pokazuju\u0107i va\u017enost promatranja iz vi\u0161e pozicija nesolarnih fenomena&#8221;. Svi \u010dlanovi tima prou\u010davaju eksplozivne doga\u0111aje na Suncu, popu koronalnih masenih izbacivanja i vru\u0107ih ioniziranih plazmi koje izbacuju u Svemir. Izlet istra\u017eiva\u010da u fiziku kometa bio je \u010disto slu\u010dajan, utvrdili su.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovo je trebala biti vje\u017eba, ali je preuzela na\u0161e \u017eivote&#8221;, dodala je Raftery.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.berkeley.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of California &#8211; Berkeley<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koriste\u0107i instrumente smje\u0161tene na NASA-inoj STEREO svemirskoj letjelici, \u010detiri postdoktoranta u Berkeleyovom laboratoriju svemirskih znanosti uspjeli su pratiti komet dok je prilazio Suncu i procijeniti vrijeme i mjesto udarca. STEREO (Solar TErrestrial RElations Observatory), lansiran 2006. godine, sastoji se od dvije identi\u010dne svemirske letjelice koje orbitiraju oko Sunca, jedna ispred, a druga iza Zemlje pru\u017eaju\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052129,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16360],"tags":[16482],"class_list":["post-1409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zvijezde-i-sunce","tag-sunce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1409"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1409\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}