{"id":1419,"date":"2019-11-25T23:00:00","date_gmt":"2019-11-25T22:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/vie-od-60-uitelja-ima-probleme-s-glasom\/"},"modified":"2020-10-15T16:08:17","modified_gmt":"2020-10-15T14:08:17","slug":"vise-od-60-ucitelja-ima-problema-s-glasom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vise-od-60-ucitelja-ima-problema-s-glasom\/","title":{"rendered":"Vi\u0161e od 60% u\u010ditelja ima problema s glasom"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di s <em>University of Malaga<\/em> (UMA) analizirali su glasovne poreme\u0107aje u mu\u0161kih i \u017eenskih u\u010ditelja da bi dobili reprezentativne brojke: 62.7% u\u010diteljskog tijela primarne edukacije ima probleme s glasom barem jednom tjedno.<\/p>\n<p>Zanimanja poput u\u010ditelja zahtijevaju visoku otpornost na gubitak glasa i sposobnost da se nosi s glasovnim preoptere\u0107enjem. \u201cNa\u0161 cilj bio je analizirati glasovne probleme u\u010ditelja primarne edukacije (odgajatelje u vrti\u0107ima i u\u010ditelje u osnovnim \u0161kolama) te psihosociolo\u0161ke probleme povezane s navedenim poreme\u0107ajima u \u0160panjolskoj\u201d, za SINC govori Rosa Berm\u00fadez, glavna autorica studije i istra\u017eiva\u010dica na UMA.<\/p>\n<p>Tijekom akademske godine 2004.\/2005., znanstvenici su prou\u010dili 282 u\u010ditelja iz 51 razli\u010ditog centra javne edukacije u glavnom gradu Malage. Taj broj predstavlja oko 13% od ukupnog broja populacije u\u010ditelja u tom sektoru. Da bi proveli ovo istra\u017eivanje, koristili su dvije vrste upitnika: jedan je bio napravljen da bi se to\u010dno utvrdili problemi s glasom do kojih je do\u0161lo zbog u\u010diteljskog posla kojim se bave, a drugi je ISTAS-21 koji odre\u0111uje rizik psihosociolo\u0161kog \u010dimbenika na radnom mjestu.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja, koji su objavljeni u \u010dasopisu <em>Folia Phoniatrica et Logopaedica<\/em>, pokazuju da 62.7% od ukupnog broja ispitanih mu\u0161kih i \u017eenskih u\u010ditelja ima probleme s glasom na dnevnoj ili tjednoj bazi, te ka\u017eu da njihov posao uklju\u010duje vi\u0161e psiholo\u0161kih napora, a manje osobnih i profesionalnih naknada.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de psihosocijalnih kompenzacija u\u010diteljskog rada, u\u010diteljski kadar s problemima u glasu dobiva manje dru\u0161tvene potpore i ohrabrenja od svojih kolega i nadre\u0111enih, manje kontrole i utjecaja na odluke koje donose, vi\u0161e sukoba u ulogama koje obna\u0161aju, manje po\u0161tovanje za rad koji odrade te vi\u0161e nesigurnosti u svojim du\u017enostima. Nadalje, njihovi nadre\u0111eni su im obi\u010dno davali manje ocjene kad su ocjenjivali njihove voditeljske mogu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u201cPromatrali smo psihosociolo\u0161ki model rada koji je karakteristi\u010dan po tome \u0161to prikazuje neravnote\u017eu izme\u0111u profesionalnih zahtjeva i naknada za njih\u201d, nagla\u0161ava Berm\u00fadez, te nastavlja da za nju \u201cova kombinacija ulaganja velikog truda u rad i dobivanja malih nagrada za taj isti rad stvara kognitivni, somatski i bihevioralni stres kao i da pogor\u0161ava zdravlje ljudi i njihove osje\u0107aj profesionalne zadovoljenosti.\u201d<\/p>\n<p>Iz tog razloga, \u201csavjetujemo da se uspostavi vi\u0161e institucijskih uredbi i promjena koje favoriziraju prevenciju, a da bi se smanjili glasovni i psihosociolo\u0161ki zdravstveni rizici koji su prisutni u u\u010diteljskom sektoru\u201d, jo\u0161 jednom nagla\u0161avaju istra\u017eiva\u010di. U\u010diteljska profesija je jedna od onih koje imaju visoki rizik za razvoj glasovnih problema upravo zato \u0161to je glas glavno sredstvo interakcije izme\u0111u profesora i u\u010denika, a koristi se tijekom dugog vremena i \u010desto u bu\u010dnom okru\u017eenju. U\u010ditelji se \u010desto moraju prilagoditi svoj fonatorni uzorak veli\u010dini u\u010dionice, njenim akusti\u010dnim karakteristikama, kvaliteti zraka u njoj te promjenama u vla\u017enosti i temperaturi.<\/p>\n<p>\u201cAko uzmemo u obzir da su glavni uzroci koji utje\u010du na glasovno zdravlje u\u010ditelja upravo oni okupacijski, ovi glasovni poreme\u0107aji moraju biti zaustavljeni, pravovremeno dijagnosticirani i tretirani kao bolest koja je profesionalnog porijekla, ba\u0161 kao \u0161to Europska unija preporu\u010duje ve\u0107 desetlje\u0107ima\u201d, Berm\u00fadez zaklju\u010duje. Tako pi\u0161e i u \u0161panjolskom zakoniku iz 2006., kad su problemi s glasnicama prepoznati i priznati kao profesionalna bolest u\u010ditelja, radnika u pozivnim centrima, pjeva\u010da, glumaca i radnika na radiju.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.fecyt.es\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">FECYT &#8211; Spanish Foundation for Science and Technology<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di s University of Malaga (UMA) analizirali su glasovne poreme\u0107aje u mu\u0161kih i \u017eenskih u\u010ditelja da bi dobili reprezentativne brojke: 62.7% u\u010diteljskog tijela primarne edukacije ima probleme s glasom barem jednom tjedno. Zanimanja poput u\u010ditelja zahtijevaju visoku otpornost na gubitak glasa i sposobnost da se nosi s glasovnim preoptere\u0107enjem. \u201cNa\u0161 cilj bio je analizirati glasovne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015403,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16696],"class_list":["post-1419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-govor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1419"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1419\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}