Iznena\u0111uju\u0107e otkri\u0107e da oblaci vodikova plina, kojih ima u izobilju u i iznad na\u0161e galaksije, imaju odre\u0111en smje\u0161taj, dalo je astronomima klju\u010dni trag kako su nastali ti oblaci koji igraju va\u017enu ulogu u evoluciji galaksije.<\/p>\n
“Zaklju\u010dili smo da su ovi oblaci plin koji je bio otpuhan s galakti\u010dke ravnine eksplozijama supernova i jakim vjetrovima koji pu\u0161u s mladih zvijezda u podru\u010djima intenzivnog stvaranja zvijezda.” izjavila je H. Alyson Ford sa Sveu\u010dili\u0161ta Michigan, \u010dija je doktorska teza sa Swinburne sveu\u010dili\u0161ta napravila temelj ovom istra\u017eivanju. Tim, koji se sastojao od Fordove i suradnika Felixa J. Lockmana, s National Radio Astronomy Observatory<\/em> (NRAO), te Naomi Mclure-Griffiths sa CSIRO Astronomy and Space Science,<\/em> predstavili su svoje rezultate Ameri\u010dkom astronomskom dru\u0161tvu na sastanku u Miamiju, Florida.<\/p>\n Astronomi su prou\u010davali plinovite oblake u dvije razli\u010dite regije na\u0161e galaksije. Oblaci koje su prou\u010davali nalaze se otprilike izme\u0111u 400 i 15 000 svjetlosnih godina izvan ravnine u obliku diska na\u0161e galaksije. Disk se sastoji od ve\u0107ine galaksijinih zvijezda i plina i okru\u017een je “aureolom” plina udaljenijeg od oblaka koje su astronomi prou\u010davali.<\/p>\n “Ovi su oblaci prvi puta otkriveni pomo\u0107u Robert C. Byrd Green Bank teleskopa i poprili\u010dno su nas zbunili. Oni su tranzicijsko podru\u010dje izme\u0111u diska i aureole i njihovo je porijeklo bilo nepoznato.” obja\u0161njava Lockman. Istra\u017eiva\u010dki tim je koristio podatke dobivene iz Galactic All-Sky Survey<\/em> koju je izvr\u0161io CSIOR`s Parkes radio teleskop u Australiji. Kada su astronomi usporedili opservacije obje regije, uvidjeli su da jedna regija sadr\u017eava tri puta vi\u0161e vodikovih oblaka no druga. K tome, oblaci u toj regiji su u prosjeku bili dvostruko udaljeniji od galakti\u010dke ravnine.<\/p>\n Ta dramati\u010dna razlika je, tako oni vjeruju, zbog toga \u0161to regija s vi\u0161e oblaka le\u017ei blizu vrha galakti\u010dne centralne “\u0161ipke”, gdje se \u0161ipka spaja s glavnom spiralnom rukom. Ovo je podru\u010dje intenzivnog stvaranja zvijezda, ono sadr\u017ei mnoge mlade zvijezde \u010diji jaki vjetrovi mogu otpuhati plin iz regije. Najmasivnije zvijezde \u0107e tako\u0111er eksplodirati kao supernove, raspr\u0161uju\u0107i materijal. U drugoj promatranoj regiji stvaranje zvijezda nije tako intenzivno. “Svojstva ovih oblaka jasno pokazuju da su oni bili dio diska Mlije\u010dnog puta i jedna od bitnih komponenti na\u0161e galaksije. Razumijevanje ovih oblaka bitno je zbog razumijevanja kako se materijali kre\u0107u izme\u0111u galakti\u010dkog diska i njene aureole, kriti\u010dnog procesa u evoluciji galaksija”, rekao je Lockman.<\/p>\n Oblaci se sastoje od neutralnog vodikovog plina s prosje\u010dnom masom jednakom onoj od otprilike 700 Sunca. Njihova veli\u010dina jako varira, ali ve\u0107ina ih je \u0161iroka otprilike 200 svjetlosnih godina. Astronomi su prou\u010dili 650 takvih oblaka u dvije \u0161iroko razmaknute regije u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n