Milutin Milankovi\u0107, astronom, geofizi\u010dar, klimatolog, matemati\u010dar, in\u017eenjer, izumitelj, doktor tehnike, sveu\u010dili\u0161ni profesor i knji\u017eevnik, ro\u0111en je u Dalju 28. svibnja 1879. u uglednoj obitelji.<\/p>\n\n\n\n
Milutinov otac Milan i majka Jelisaveta, iz ugledne osje\u010dke obitelji Mua\u010devi\u0107, imali su \u0161estoro djece, od kojih je troje umrlo u djetinjstvu i ranoj mladosti, dok su starost do\u010dekali samo Milutin, njegova sestra blizanka Milena i mla\u0111i brat Bogdan, poznati romanist i muzikolog. Milan Milankovi\u0107 bio je vlasnik trgovine s kolonijalnom robom koja je dunavskim brodovima pristizala iz Be\u010da, Po\u017euna i Pe\u0161te. Milutinov otac umro je vrlo mlad, kada je Milutinu bilo samo \u0161est godina, tako da je brigu o djeci i imanju od preko pedeset tisu\u0107a oranica i vinograda, pored majke, preuzeo njihov ujak Vasa Mua\u010devi\u0107, koji \u0107e voditi brigu o Milutinu sve dok on ne po\u010dne samostalno zara\u0111ivati kroz in\u017eenjersku praksu.<\/p>\n\n\n\n
Milutin nije redovno poha\u0111ao osnovnu \u0161kolu, nego je imao privatne u\u010ditelje i sva \u010detiri razreda osnovne \u0161kole polo\u017eio je odjednom 1889. godine. Veliki utjecaj na formiranje Milankovi\u0107eve osobnosti imala je rodna ku\u0107a i njezino okru\u017eenje, posebno veli\u010danstveni Dunav koji je protjecao pored njihovog vrta. Godine 1889. Milutin se upisuje u realnu gimnaziju u Osijeku. Ovdje \u0107e presudnu ulogu u njegovom \u017eivotnom opredjeljenju imati profesor matematike Vladimir Vari\u0107ak, kasnije poznati matemati\u010dar, \u010dlan JAZU i SANU. Godine 1896. upisuje se na studije gra\u0111evinske tehnike, gdje za \u0161est godina stje\u010de zvanje diplomiranog in\u017eenjera, a 1904. godine postaje doktor tehni\u010dkih znanosti. Od 1905. do 1909. radi kao gra\u0111evinski in\u017eenjer u nekoliko be\u010dkih tvrtki, a afirmaciju stje\u010de kao projektant armirano \u2013 betonskih gra\u0111evina. Prijavljuje \u0161est patenata \u010dijom primjenom bit \u0107e izgra\u0111eni brojni objekti na podru\u010dju tada\u0161nje Austro-Ugarske Monarhije.<\/p>\n\n\n\n
Na poziv poznatih znanstvenika Jovana Cviji\u0107a, Mihaila Petrovi\u0107a i Bogdana Gavrilovi\u0107a, Milankovi\u0107 napu\u0161ta unosni posao i prihva\u0107a mjesto izvanrednog profesora primijenjene matematike na tek osnovanom Univerzitetu u Beogradu. Na ovoj du\u017enosti ostat \u0107e sve do umirovljenja 1955. godine.U me\u0111uvremenu izabran je za redovnog \u010dlana SANU i dopisnog \u010dlana JAZU, proveo je Prvi svjetski rat u internaciji u Budimpe\u0161ti, objavio svoja najzna\u010dajnija djela, sudjelovao na me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima.<\/p>\n\n\n\n
Umro je u Beogradu 12. prosinca 1958. godine u 79 godini \u017eivota, a po vlastitoj \u017eelji njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Dalj 1966. godine, gdje po\u010diva u obiteljskoj grobnici s roditeljima, sestrom, bra\u0107om i brojnim precima me\u0111u kojima je bilo i seljaka i ratnika, oficira i generala, dvorskih savjetnika i narodnih tribuna, pronalaza\u010da i filozofa. Povjerio je svojim mje\u0161tanima, Daljcima, da vode brigu o njegovim zemnim ostacima, a njegov duh i djelo odavno su dio svjetske ba\u0161tine. Milankovi\u0107 se bavio krucijalnim kozmi\u010dkim i ljudskim pitanjima, suncem i ledom, od \u010dijeg me\u0111usobnog odnosa zavisi pojava i opstanak \u017eivota u svemiru. U skromnim uvjetima, uz pomo\u0107 papira i olovke, matemati\u010dki je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji, dokazao vezu izme\u0111u nebeske mehanike i klime na Zemlji, postavio teoriju pomicanja sjevernog Zemljinog pola.<\/p>\n\n\n\n
Najzna\u010dajnija Milankovi\u0107eva djela su \u201eO primeni matemati\u010dke teorije sprovo\u0111enja toplote na probleme kosmi\u010dke fizike“ i “Kanon osun\u010davanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba\u201c. Pored toga, Milutin Milankovi\u0107 je zna\u010dajan i kao knji\u017eevnik. Njegova znanstveno popularna knjiga \u201eKroz vasionu i vekove\u201c jedna je od najboljih u svom \u017eanru, kao i trotomni memoari “Uspomene, do\u017eivljaji i saznanja“, gdje su sje\u0107anja na rodnu ku\u0107u, Dalj i njegovu okolinu ispisani izuzetnim lirskim tonovima.Milankovi\u0107 je tvorac dosad najdetaljnijeg kalendara, u kojem je kalendarska godina svega dvije sekunde du\u017ea od sada\u0161nje tropske godine. Milankovi\u0107ev kalendar zahtijevao bi korekciju tek za 28 000 godina. Ovaj kalendar slu\u017ebeno je prihva\u0107en na Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjen u praksi.<\/p>\n\n\n\n
Kao i svi vizionari, Milankovi\u0107 nije do\u017eivio da njegove teorije steknu punu afirmaciju. Tek od 1976. godine kada su empirijska istra\u017eivanja dokazala preciznost Milankovi\u0107evih teorija, njegov ugled u svjetskoj znanosti vrtoglavo raste. Njegovo glavno djelo “Kanon osun\u010davanja i njegova primena na problem ledenih doba“ svrstano je u najzna\u010dajnija znanstvena djela 20. stolje\u0107a. Milutina Milankovi\u0107a svjetska znanost uvrstila je me\u0111u 5 najve\u0107ih znanstvenika 20. stolje\u0107a, a NASA, agencija za svemirska istra\u017eivanja, me\u0111u 15 najve\u0107ih znanstvenika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.<\/p>\n\n\n\n
U Milankovi\u0107evu \u010dast jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nazvani su njegovim imenom. Jedna od budu\u0107ih ekspedicija na Mars nosit \u0107e Milankovi\u0107evo ime. UNESCO je 2009. godinu, povodom 130. godi\u0161njice znanstvenikovog ro\u0111enja, proglasio Milankovi\u0107evom godinom. U svijetu se odr\u017eavaju me\u0111unarodni znanstveni simpoziji posve\u0107eni Milankovi\u0107u, a globalna promjena klime na Zemlji \u010dini njegovo djelo trajno aktualnim.<\/p>\n\n\n\n