{"id":1452,"date":"2010-06-01T23:00:00","date_gmt":"2010-06-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/otkriveni-novi-tragovi-porijekla-ivota-na-zemlji\/"},"modified":"2016-10-28T00:32:42","modified_gmt":"2016-10-27T22:32:42","slug":"otkriveni-novi-tragovi-porijekla-zivota-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveni-novi-tragovi-porijekla-zivota-na-zemlji\/","title":{"rendered":"Otkriveni novi tragovi porijekla \u017eivota na Zemlji"},"content":{"rendered":"<p>Tim Sveu\u010dili\u0161ta Leeds otkrio je da je spoj poznat kao pirofosfat mogao biti va\u017ean izvor energije za primitivne oblike \u017eivota. Postoji nekoliko konfliktnih teorija o tome kako je nastao \u017eivot na Zemlji iz ne\u017eive tvari prije milijardu godina \u2013 proces poznat pod nazivom abiogeneza.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160to je bilo prvo? Koko\u0161 ili jaje? Isto se mo\u017eemo zapitati i za ovo&#8221;, rekao je dr. Terry Kee sa Sveu\u010dili\u0161ta Leeds, voditelj istra\u017eivanja. &#8220;Znanstvenici se ne sla\u017eu oko toga \u0161to je bilo prvo \u2013 replikacija ili metabolizam. Ali postoji i tre\u0107i dio jednad\u017ebe \u2013 a to je energija.&#8221; Svi \u017eivu\u0107i organizmi zahtijevaju neprekidnu opskrbu energijom kako bi mogli funkcionirati. Ova energija se prenosi u na\u0161im tijelima unutar posebnih molekula, jedna od njih je poznata kao ATP koja pretvara Sun\u010devu toplinu u iskoristiv oblik energije za \u017eivotinje i biljke.<\/p>\n<p>U bilo kojem trenutku, ljudsko tijelo sadr\u017ei samo 250 grama ATP-a \u2013 \u0161to osigurava ugrubo otprilike istu koli\u010dinu energije kao jedna AA baterija. Ova energija uskladi\u0161tena u ATP-u se konstantno koristi i regenerira u stanicama kroz proces poznat kao stani\u010dno disanje kojeg vode prirodni katalizatori zvani enzimi. &#8220;Enzimi su potrebni za proizvodnju ATP-a, a ATP je potreban za proizvodnju enzima&#8221;, obja\u0161njava dr. Kee. &#8220;Pitanje je: otkuda je do\u0161la energija prije no \u0161to je ijedna od ovih stvari postojala? Mislimo da odgovor mo\u017eda le\u017ei u jednostavnim molekulama poput pirofosfata koji su kemijski vrlo sli\u010dni ATP-u, ali imaju potencijal da prenose energiju bez enzima.&#8221;<\/p>\n<p>Klju\u010d za svojstva sli\u010dna baterijama za ATP i pirofosfat je element zvan fosfor koji je esencijalan za sva \u017eiva bi\u0107a. Fosfor nije samo aktivni sastojak ATP-a, on tako\u0111er tvori sr\u017e DNK i va\u017ean je sastojak strukture stani\u010dnih stijenki. Ali unato\u010d njihovoj va\u017enosti za \u017eivot, jo\u0161 se uvijek nije shvatilo do kraja kako se fosfor pojavio u na\u0161oj atmosferi. Jedna teorija tvrdi da se nalazio u mnogim meteoritima koji su pogodili Zemlju prije milijardu godina.<\/p>\n<p>&#8220;Fosfor  je prisutan u nekoliko meteorskih minerala i mogu\u0107e je da je reagirao u kiselim, vulkanskim uvjetima mlade Zemlje i stvorio pirofosfat&#8221;, dodao je dr. Kee. Otkri\u0107a, objavljena u \u010dasopisu <em>Chemical Communications<\/em>, prva su koja sugeriraju da je pirofosfat mo\u017eda bio va\u017ean u pomaku od osnovnih kemijskih spojeva do kompleksne biologije kada je \u017eivot na Zemlji zapo\u010deo. Od zavr\u0161etka ovog istra\u017eivanja, dr. Kee i njegov tim su otkrili dodatne dokaze va\u017enosti ove molekule i nadaju se da \u0107e se udru\u017eiti sa suradnicima iz NASA-e kako bi istra\u017eili ulogu pirofosfata u abiogenezi.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.leeds.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of Leeds<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim Sveu\u010dili\u0161ta Leeds otkrio je da je spoj poznat kao pirofosfat mogao biti va\u017ean izvor energije za primitivne oblike \u017eivota. Postoji nekoliko konfliktnih teorija o tome kako je nastao \u017eivot na Zemlji iz ne\u017eive tvari prije milijardu godina \u2013 proces poznat pod nazivom abiogeneza. &#8220;\u0160to je bilo prvo? Koko\u0161 ili jaje? Isto se mo\u017eemo zapitati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015437,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[18333],"class_list":["post-1452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1452\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}