{"id":1453,"date":"2010-06-01T23:00:00","date_gmt":"2010-06-01T21:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/najee-postavljeno-pitanje-na-svijetu\/"},"modified":"2022-07-08T18:10:22","modified_gmt":"2022-07-08T16:10:22","slug":"najcesce-postavljeno-pitanje-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najcesce-postavljeno-pitanje-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Naj\u010de\u0161\u0107e postavljeno pitanje na svijetu"},"content":{"rendered":"\n

Satovi u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi te na Karipskim otocima sad kucaju zajedno i to zahvaljuju\u0107i naporima Sistema Interamericano de Metrologia<\/em> (SIM), regionalne meteorolo\u0161ke organizacije koja radi na promociji to\u010dnosti mjerenja kroz obje Amerike.<\/p>\n\n\n\n

Od 2005., SIM je gradio vremensku mre\u017eu, koju je dizajnirao U.S. National Institute of Standards and Technology<\/em> (NIST), te se danas prostire na 16 nacija. SIM Time Network<\/em> omogu\u0107ava svakoj od ovih nacija da kontinuirano uspore\u0111uju satove, s vremenskim razlikama izme\u0111u dr\u017eava objavljenim na SIM-ovoj internetskoj stranici. Te su vremenske razlike vrlo male, \u010desto manje i od 100 nanosekundi (100 milijardinki sekunde).<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017ee se da je naj\u010de\u0161\u0107e postavljeno pitanje na svijetu \u2018Koliko je sati?\u2019. Nacije koje odr\u017eavaju to\u010dno vrijeme pru\u017eaju razne koristi svojim gra\u0111anima. To\u010dno vrijeme i njegova sinkronizacija su od klju\u010dne va\u017enosti za mnoge od na\u0161ih modernih tehnologija, ono omogu\u0107ava u\u010dinkovito funkcioniranje telekomunikacija, ra\u010dunalnih mre\u017ea, rad sustava elektri\u010dne energije te mnogih drugih dijelova tehnolo\u0161ke infrastrukture koje koristimo svaki dan.<\/p>\n\n\n\n

SIM Time Network<\/em> po\u010deo je s radom u 2005. time \u0161to je usvojio tehnologiju razvijenu na NIST-u. Tom tehnologijom uspjeli su lak\u0161e izra\u010dunati i prikazati to\u010dno vrijeme i ra\u0161iriti informacije do udaljenih lokacija. NIST je razvio samostalni sustav kojeg je lako koristiti, a koji je veli\u010dine mikrovalne pe\u0107nice i koji lako mo\u017ee biti instaliran u bilo kojem laboratoriju. Nakon toga, instaliran je jedan ili vi\u0161e atomskih satova koji su spojeni na automatizirani sustav koji koristi Internet i Global Positioning System<\/em> (GPS) da bi usporedio vrijeme tog sata sa satovima u drugim laboratorijima koji su umre\u017eeni. Nakon toga, rezultati se \u0161alju centralnom serveru SIM Time Networka.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U po\u010detku, SIM Time Network<\/em> uspore\u0111ivao je nacionalne vremenske standarde izme\u0111u Kanade, Meksika i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Mre\u017ea se uskoro brzo pro\u0161irila, te sad uklju\u010duje vremenske standarde u Argentini, Brazilu, \u010cileu, Kolumbiji, Kosta Rici, Jamajci, Panami, Paragvaju, Peruu, Svetoj Luciji, Urugvaju, Gvatemali te Trinidadu i Tobagu tako\u0111er. Vrijeme svake nacije mjeri se svake sekunde te su ta mjerenja svakih10 minuta poslana preko mre\u017ee i pokazana na Internetu. Rezultati su javno dostupni tako da ih svatko mo\u017ee vidjeti kao i gotovo trenuta\u010dnu usporedbu vremena svih zemalja koje sudjeluju u tom mjerenju.<\/p>\n\n\n\n

Michael Lombardi, znanstvenik s NIST-a koji je dizajnirao ovu mre\u017eu, ka\u017ee da je ona pomogla nekoliko laboratorija da ponesu status slu\u017ebenih institucija za vrijeme u tim zemljama. Tako\u0111er, nekoliko sudionika SIM Time Networka<\/em> po\u010delo je po prvi put sudjelovati u stvaranju slu\u017ebenog me\u0111unarodnog vremena – Coordinated Universal Time<\/em> (UTC) \u2013 vrsta izra\u010dunatog prosje\u010dnog vremena koje je prikazano na slu\u017ebenim satovima za koje se brine International Bureau of Weights and Measures<\/em> u Francuskoj (franc. kratica BIPM).<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, SIM Time Network<\/em> doveo je do pove\u0107anja suradnje i znanstvene kolaboracije izme\u0111u svojih \u010dlanova. Mauricio Lopez s Centro Nacional de Metrolog\u00eda<\/em> (CENAM) iz Meksika, koji predsjeda SIM Time and Frequency<\/em> radnom grupom, i njegovi suradnici s CENAM-a, vodili su razvoj projekta koji kombinira vrijeme svih satova iz mre\u017ee i stvara prosje\u010dnu vremensku tablicu koja se zove SIM Time (SIMT). Svi laboratoriji u SIM-ovoj mre\u017ei mogu tada usporediti njihove satove s drugim satovima u mre\u017ei i sa SIMT-om.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: National Institute of Standards and Technology<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Satovi u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi te na Karipskim otocima sad kucaju zajedno i to zahvaljuju\u0107i naporima Sistema Interamericano de Metrologia (SIM), regionalne meteorolo\u0161ke organizacije koja radi na promociji to\u010dnosti mjerenja kroz obje Amerike. Od 2005., SIM je gradio vremensku mre\u017eu, koju je dizajnirao U.S. National Institute of Standards and Technology (NIST), te se danas […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065834,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[18086,23206,22008,16862],"class_list":["post-1453","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-mreza","tag-sim","tag-svijet","tag-vrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1453"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065835,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions\/21065835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}