{"id":14809,"date":"2011-09-27T19:18:46","date_gmt":"2011-09-27T19:18:46","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=14809"},"modified":"2020-10-15T15:00:27","modified_gmt":"2020-10-15T13:00:27","slug":"je-li-tesla-uistinu-predvidio-neutrine-brze-od-svjetla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/je-li-tesla-uistinu-predvidio-neutrine-brze-od-svjetla\/","title":{"rendered":"Je li Tesla uistinu predvidio neutrine br\u017ee od svjetla?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

‘\u010cini se da sva moja istra\u017eivanja ukazuju na zaklju\u010dak da su to malene \u010destice koje imaju tako slab naboj da ih opravdano mo\u017eemo nazvati neutronima. Kre\u0107u se velikom brzinom koja nadilazi brzinu svjetlosti’, ustvrdio je Nikola Tesla 10. srpnja 1932. godine.<\/p>\n

Nakon \u0161to su pro\u0161li tjedan znanstvenici CERN-a i Opere objavili da su otkrili neutrine koji putuju br\u017ee od svjetlosti, obo\u017eavatelji Teslina lika i djela \u0161irom svijeta po\u017eurili su se pozvati na ove navode i zaklju\u010diti da je veliki znanstvenik jo\u0161 jednom bio u pravu, a ideju su plasirali i neki na\u0161i mediji.<\/p>\n

No ve\u0107 i kratak uvid u izvor gornjeg citata pokazuje da je genijalni list na\u0161e gore zapravo govorio o tzv. kozmi\u010dkim zrakama, a ne neutrinima. Naime, u istom intervjuu Tesla opisuje kako je kozmi\u010dkim zrakama uspio pokrenuti maleni ure\u0111aj. ‘Privla\u010dno svojstvo kozmi\u010dkih zraka njihova je postojanost. One nas zasipaju 24 sata na dan pa neka budu\u0107a centrala koju bi one pokretale ne bi trebala imati ure\u0111aje za pohranjivanje energije kao \u0161to bi morale imati centrale na vjetar, plimu ili svjetlost’, rekao je tada Tesla.<\/p>\n

Obja\u0161njavaju\u0107i svoj ure\u0111aj, Tesla je rekao da ‘kozmi\u010dke zrake ioniziraju zrak i osloba\u0111aju nabijene \u010destice \u2013 ione i elektrone’ te dodao: ‘Ove naboje prikuplja kondenzator koji se prazni kroz navojnicu motora. Nadam se da \u0107u uspjeti izgraditi svoj motor velikih razmjera, me\u0111utim okolnosti mi nisu sklone.’<\/p>\n

Iz toga proizlazi da \u010destice o kojima je govorio Tesla nisu neutrini, koji uop\u0107e ne ulaze u interakcije s materijom, ve\u0107 kozmi\u010dke zrake, a one se uglavnom sastoje od nabijenih protona, atomskih jezgara i elektrona te povremeno anti\u010destica. Osim toga, nikada nije utvr\u0111eno da kozmi\u010dke zrake putuju br\u017ee od svjetlosti.<\/p>\n

Hrvatski stru\u010dnjak za fiziku \u010destica dr. Nevenko Bili\u0107 s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 istaknuo je za tportal da ‘gibanje bilo kojih \u010destica, pa i neutrina, br\u017ee od svjetlosti nije u skladu s Einsteinovom teorijom relativnosti osim uz neke dodatne pretpostavke, kao \u0161to su primjerice postojanje \u010destica imaginarne mase \u2013 tahiona; postojanje ekstra dimenzija ili kvantna gravitacija’.<\/p>\n

No \u010dak i kada bismo prihvatili ideju da je Tesla govorio o neutrinima (pojmovi neutroni i neutrini 1932. jo\u0161 nisu bili jasno definirani \u2013 neutrine je postulirao Wolfgang Pauli 1930. i nazvao ih ‘neutroni’, a otkrili su ih Clyde Cowan i Frederick Reines 1956. godine), \u010dinjenice pokazuju da on nikada nije dokazao da misteriozne \u010destice putuju br\u017ee od svjetlosti, odnosno o tome nikada nije objavio nikakvu znanstvenu studiju.<\/p>\n

Dakle, koliko god cijenili rad Nikole Tesle, va\u017eno je shvatiti da on nije uvijek u svemu bio u pravu jer je kao i durgi znanstvenici bio samo \u010dovjek. Tako je, primjerice, iste 1932. godine izjavio da mo\u017ee navesti struju da putuje br\u017ee od svjetlosti, \u0161to nikada nikome nije po\u0161lo za rukom, pa ni njemu, a tako\u0111er je odbacivao teoriju relativnosti koja se kasnije pokazala vrlo uspje\u0161nom u tuma\u010denju brojnih pojava od precesije Merkurova perihela, preko crnih rupa do gravitacijskih le\u0107a.<\/p>\n

Isto, naravno, vrijedi i za druge divove znanosti. Utemeljitelj mehanike Isaac Newton bio je odu\u0161evljen alkemijom, a posljednje godine \u017eivota proveo je de\u0161ifriraju\u0107i Knjigu otkrivenja kako bi to\u010dno odredio datum smaka svijeta. Albert Einstein je odbacivao ideju da se svemir \u0161iri, iako je to najavljivala njegova vlastita teorija relativnosti, a slavni astronom Johannes Kepler cijeli se \u017eivot nije kupao jer je bio uvjeren da pranje uzrokuje bolesti.<\/p>\n

Na\u017ealost, Teslino izuzetno djelo, nedovr\u0161eni neobi\u010dni projekti, ali i \u010dudne izjave i interesi u poznoj dobi, nakon njegove su smrti privukli veliku pseudoznanstvenu sljedbu koja ga \u0161tuje poput nekog proroka ili gurua dok zapravo \u0161teti njegovoj znanstvenoj reputaciji koju su ionako okrnjili neki poslovno snala\u017eljiviji znanstvenici prisvojiv\u0161i dio njegovih vrijednih patenata.<\/p>\n

\u0160to je neutrino?<\/strong><\/p>\n

Neutrino je elektri\u010dno neutralna subatomska \u010destica slabe interakcije i vrlo male mase. Zapravo se javlja u tri oblika razli\u010dite mase od kojih najlak\u0161i mo\u017ee biti i bez nje. Budu\u0107i da je neutralan, prolazi kroz materiju gotovo bez ikakve interakcije ‘kao metak kroz maglu’. Kako nema naboja, na njega ne djeluju ni elektromagnetske sile koje djeluju na elektrone. Na neutrino utje\u010du jedino slabe subatomske sile \u010diji je domet mnogo kra\u0107i, a ulazi i u gravitacijske interakcije s drugim \u010desticama. Nastaje u radioaktivnim raspadima ili nuklearnim reakcijama poput onih koje se odvijaju na Suncu, prenosi tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘\u010cini se da sva moja istra\u017eivanja ukazuju na zaklju\u010dak da su to malene \u010destice koje imaju tako slab naboj da ih opravdano mo\u017eemo nazvati neutronima. Kre\u0107u se velikom brzinom koja nadilazi brzinu svjetlosti’, ustvrdio je Nikola Tesla 10. srpnja 1932. godine. Nakon \u0161to su pro\u0161li tjedan znanstvenici CERN-a i Opere objavili da su otkrili neutrine […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":14811,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[17135,16458,17055,16455],"class_list":["post-14809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti","tag-brzina","tag-neutrin","tag-svjetlost","tag-tesla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14809\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}