Ni\u0161ta nije besplatno, ka\u017ee nam narodna mudrost, me\u0111utim, na prvi pogled \u010dini se da ova tvrdnja ne stoji kada govorimo u kozmi\u010dkim razmjerima. Postavlja se pitanje, kako je nastao svemir?<\/p>\n\n\n\n
Naime, mnogi fizi\u010dari danas smatraju da je svemir <\/a>nastao ni iz \u010dega, u velikom prasku, \u0161to pak zna\u010di da se ni\u0161ta na neki na\u010din pretvorilo u ne\u0161to. Kako je to mogu\u0107e? Kako je nastao svemir?<\/p>\n\n\n\n Poznati svemir ima promjer od oko 93 milijarde svjetlosnih godina. Ispunjen je materijom mase od oko 10 na 54 kg (broj u kojem iza jedinice na po\u010detku slijede 54 nule). Ipak, fizi\u010dari smatraju da je nastao iz ni\u0161tavila u velikom prasku prije nekih 14 milijardi godina. Kako se to dogodilo, vjerojatno je jedno od temeljnih pitanja znanosti. Dakle, kako ni iz \u010dega mo\u017ee nastati ne\u0161to?<\/p>\n\n\n\n Sve po\u010dinje entropijom koja je zapravo samo znanstveni naziv za nered. Ni\u0161ta nije toliko bez reda kao ni\u0161tavilo. Ni\u0161ta mo\u017eete mije\u0161ati, mu\u0107kati i razmje\u0161tati i opet \u0107ete dobiti ni\u0161ta. S druge strane, ne\u0161to je uvijek ure\u0111eno. Ne mo\u017eete izokrenuti atom, a da ipak ostane atom. Dakle, ni\u0161ta ima ve\u0107u entropiju od ne\u010dega, a ukupna entropija se nikada ne smanjuje. Iz toga proizlazi da se ni\u0161ta nikada ne mo\u017ee pretvoriti u ne\u0161to. Me\u0111utim, \u010dini se da u ovoj ideji postoji kvaka. Naime, jedan oblik Heisenbergova principa neodre\u0111enosti ka\u017ee da sustav nikada ne mo\u017ee imati energiju koja je to\u010dno jednaka nuli. A budu\u0107i da su energija i masa ekvivalentne, ni\u0161tavilo nikada nije tako prazno kako se nama mo\u017ee \u010diniti, pi\u0161e New Scientist<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n Kada bismo iz svemira na neki na\u010din uklonili svu materiju, u njemu bi \u010destice i dalje nastajale ni iz \u010dega i nestajale zahvaljuju\u0107i temeljnoj nasumi\u010dnosti kvantne mehanike. No kako iz nasumi\u010dno stvorenih \u010destica razbacanih unaokolo nastaje cijeli svemir koji potom traje milijardama godina?<\/p>\n\n\n\n Drugi dio principa neodre\u0111enosti ka\u017ee da fizikalna tijela mogu zamijeniti energiju s vremenom i obratno. Primjerice, ni iz \u010dega mo\u017ee nastati ne\u0161to s velikom energijom, no u tom \u0107e slu\u010daju trajati vrlo kratko. S druge strane, ne\u0161to mo\u017ee trajati vrlo dugo, ali s malom energijom. Fizi\u010dari tvrde da je ukupna energija svemira gotovo jednaka nuli. Kako to? Zbog gravitacije! Gravitacija je jedina sila koja uvijek samo privla\u010di, a to pak zna\u010di da je ona negativna energija koja se poni\u0161tava s energijom \u0161irenja svemira. Ova \u010dinjenica da je ukupna energija svemira vrlo blizu nule omogu\u0107uje mu da opstane jako dugo.<\/p>\n\n\n\n No to jo\u0161 uvijek ne obja\u0161njava kako je neki maleni proizvod kvantne mehanike postao toliko velik. Za to nam je potrebna tzv. inflacija koja je prema kozmolozima izazvala ekspanziju ranog svemira. Promatranja udaljenih galaksija i pozadinskog mikrovalnog zra\u010denja (svojevrsne jeke velikog praska) potvr\u0111uju da se inflacija uistinu dogodila, me\u0111utim, \u0161to ju je izazvalo jo\u0161 uvijek nije jasno.<\/p>\n\n\n\n Na kraju krajeva, bez obzira na to kako je svemir postao tako velik kakav jest, iz zakona fizike proizlazi da se sva njegova energija i materija svode na nulu. Drugim rije\u010dima, svemir je u cjelini samo neobi\u010dna forma ni\u0161tavila. Iz te perspektive, pitanje kako smo ni iz \u010dega dobili ne\u0161to zapravo vi\u0161e i nema smisla. Ne\u0161to i ni\u0161ta u su\u0161tini mogu biti jedno te isto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ni\u0161ta nije besplatno, ka\u017ee nam narodna mudrost, me\u0111utim, na prvi pogled \u010dini se da ova tvrdnja ne stoji kada govorimo u kozmi\u010dkim razmjerima. Postavlja se pitanje, kako je nastao svemir? Naime, mnogi fizi\u010dari danas smatraju da je svemir nastao ni iz \u010dega, u velikom prasku, \u0161to pak zna\u010di da se ni\u0161ta na neki na\u010din pretvorilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050656,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[17823,18006,16509],"class_list":["post-14848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-nistavilo","tag-svemir-2","tag-veliki-prasak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14848"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14848\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}