![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2011\/10\/ljudski-embrij.jpg\" "\\"ljudski")
<\/p>\n<\/p>\n
Kloniranjem ljudskih stanica znanstvenici su prvi put uspjeli stvoriti embrijske mati\u010dne stanice i navesti ih da se razviju do poodmakle faze blastocista.<\/p>\n
U istra\u017eivanju predstavljenom u novom broju \u010dasopisa Nature znanstvenici su uzeli genetski materijal iz ko\u017ee odraslih ljudi i ubacili ga u ljudska jaja\u0161ca. Potom su mu omogu\u0107ili da se razvije do ranih faza ljudskog embrija. Tako stvorene embrijske stanice imaju golem potencijal u lije\u010denju najrazli\u010ditijih tkiva jer se mogu transformirati u brojne vrste stanica. No na\u017ealost klonirane su mati\u010dne stanice sadr\u017eavale kromosome i iz odraslih stanica i iz jaja\u0161aca \u2013 imale su tri para kromosoma umjesto dva.<\/p>\n
Ova tehnika postala je poznata nakon \u0161to je 1997. godine njome klonirana ovca Dolly, prvi klon sisavca iz odraslih stanica. Ju\u017enokorejski znanstvenik Hwang Woo-suk kasnije je tvrdio da je na isti na\u010din stvorio mati\u010dne stanice iz kloniranih ljudskih embrija, me\u0111utim pokazalo se da su rezultati njegovih istra\u017eivanja bili la\u017eirani.<\/p>\n
Vi\u0161ak kromosma<\/strong><\/p>\n Voditelj nove studije iz Laboratorija New York Stem Cell Foundation dr. Dieter Egli tvrdi da je njegovom timu po\u0161lo za rukom ono \u0161to drugima dosada nije uspjelo. Objasnio je da ni njegov tim nije uspio ni\u0161ta dokle god je poku\u0161avao uvrije\u017eenim tehnikama. Naime, kada su iz jaja\u0161ca vadili genetski materijal i ubacivali onaj iz stanica odrasle ko\u017ee, jaja\u0161ce se razvijalo samo do nakupine od \u0161est do 12 stanica. Me\u0111utim, kada su u jaja\u0161cu ostavili njegov genetski materijal i samo mu dodali kromosome ko\u017ee, jaja\u0161ce se razvijalo nesmetano i dosegnulo fazu blastocista koji mo\u017ee sadr\u017eavati stotinjak stanica i uobi\u010dajeni je izvor mati\u010dnih stanica. Jaja\u0161ca i spermiji sadr\u017ee po jedan skup kromosoma, \u0161to zna\u010di da odrasli ljudi imaju po dvije kopije svakog kromosoma. U novoj tehnici dvije odrasle kopije dodaju se jednoj kopiji u jaja\u0161cu, \u0161to pak zna\u010di da embriji ukupno imaju tri seta, \u0161to mo\u017ee biti problem. Embriji s neispravnim brojem kromosoma \u010desto se uop\u0107e ne razvijaju. Downov sindrom primjerice uzrokuje trostruki set kopija jednog te istog kromosoma.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di \u0107e stoga u budu\u0107nosti morati stvoriti embrijske stanice koje \u0107e imati isklju\u010divo DNA darivatelja. Dr. Egli isti\u010de da njihovi embriji jo\u0161 uvijek nisu upotrebljivi za medicinske svrhe. ‘Mi ovo vidimo kao korak na pravom putu jer sada znamo da se jaja\u0161ca uz materijal odraslih stanica mogu pretvoriti u mati\u010dne stanice’, rekao je i dodao kako je pred njima o\u010dito jo\u0161 dio puta koji moraju pro\u0107i. Iako novo otkri\u0107e ne predstavlja kona\u010dno rje\u0161enje, znanstvenici smatraju da \u0107e im ono omogu\u0107iti da shvate u \u010demu je problem, odnosno za\u0161to je tako te\u0161ko klonirati ljudske stanice i kako presko\u010diti zapreku.<\/p>\n Eti\u010dke dvojbe<\/strong><\/p>\n Embrijske mati\u010dne stanice posebno su zanimljive jer se one vrlo lako pretvaraju u sve vrste tkiva. Stru\u010dnjaci bi njima mogli lije\u010diti bolesti poput Alzheimera, sr\u010danog ili mo\u017edanog udara i drugih bolesti u kojima dolazi do o\u0161te\u0107enja tkiva. No istra\u017eivanja ovog podru\u010dja medicine usporavaju eti\u010dke dvojbe, a osobito protivljenje vjerskih \u010delnika koji smatraju da su \u010dak i klonirani embriji ljudska bi\u0107a. Neki znanstvenici stoga poku\u0161avaju stvoriti mati\u010dne stanice iz odraslih stanica donora, me\u0111utim postoji poprili\u010dna opasnost da bi tako nastala tkiva bila mnogo sklonija tumorima od embrijskih, prenosi tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kloniranjem ljudskih stanica znanstvenici su prvi put uspjeli stvoriti embrijske mati\u010dne stanice i navesti ih da se razviju do poodmakle faze blastocista. U istra\u017eivanju predstavljenom u novom broju \u010dasopisa Nature znanstvenici su uzeli genetski materijal iz ko\u017ee odraslih ljudi i ubacili ga u ljudska jaja\u0161ca. Potom su mu omogu\u0107ili da se razvije do ranih faza […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":14928,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[17718,17206],"class_list":["post-14927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-embrij","tag-kloniranje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14927"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14927\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}