Preseljenje je stresno iskustvo u svakoj dobi, bilo da se mijenja grad ili susjedstvo. Ova studija pokazuje da \u010deste selidbe u djetinjstvu smanjuju osje\u0107aj \u017eivotnog zadovoljstva u odrasloj dobi, osobito me\u0111u introvertiranim ili neuroti\u010dnim ljudima.<\/p>\n
U\u010dinak u\u010destalog seljenja u djetinjstvu na osje\u0107aj \u017eivotnog zadovoljstva u odrasloj dobi istra\u017eivan je na uzorku od 7108 odraslih Amerikanaca koji su pra\u0107eni tijekom 10 godina. Rezultati su objavljeni u lipanjskom broju \u010dasopisa Journal of Personality and Social Psychology<\/em>, u izdanju American Psychological Association<\/em>.<\/p>\n “Poznato je da djeca koja se \u010desto sele posti\u017eu u \u0161koli slabije rezultate i imaju vi\u0161e problema u pona\u0161anju”, rekao je voditelj studije, Shigehiro Oishi, doktor znanosti, sa University of Virginia<\/em>. “No, da li \u010desto seljenje u ranoj dobi dugoro\u010dno utje\u010de na \u017eivot u odrasloj dobi dosad nije istra\u017eivano.” Ispitivanje je provedeno na nacionalno-reprezentativnom slu\u010dajnom uzorku s ispitanicima u rasponu dobi od 20 do 75 godina. Istra\u017eivano je anketiranjem i to u 1994. i 1995., te ponovo 10 godina kasnije. Pitanja sudionicima su se odnosila na u\u010destalost preseljenja u dje\u010djoj dobi, osje\u0107aj zadovoljstva vlastitim \u017eivotom, tip osobnosti i dru\u0161tvene veze.<\/p>\n Anketa je pokazalo da su ljudi koji su se \u010desto selili u djetinjstvu \u010de\u0161\u0107e izra\u017eavali svoje nezadovoljstvo \u017eivotom u \u010dasu provo\u0111enja ankete. Pri obradi podataka ispitanici su grupirani po dobi, spolu i stupnju obrazovanja. Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da oni koji su se \u010desto selili kao djeca imaju manje kvalitetne dru\u0161tvene veze u odrasloj dobi. U\u010dinci u\u010destalog preseljenja se razlikuju kod razli\u010ditih tipova osobnosti poput ekstrovertiranih osoba, onih otvorenih iskustvima, ugodnih, savjesnih i neuroti\u010dnih. Me\u0111u introvertiranim osobama vi\u0161e seljenja \u0107e dovesti do manje zadovoljstva u odrasloj dobi. Kod ekstrovertiranih osoba \u010desto preseljenje ne donosi lo\u0161e posljedice. “\u010cesto seljenje prekida odr\u017eavanje bliskih odnosa”, objasnio je Oishi. “To nije ozbiljan problem za ljude koji brzo i jednostavno pronalaze nove prijatelje, ali je problem za one koji te\u0161ko stvaraju prijateljstva.”<\/p>\n Rezultati studije su pokazali da \u010desto seljenje u dje\u010djoj dobi kod neuroti\u010dnih ljudi smanjuje \u017eivotno zadovoljstvo. Za potrebe studije, neuroti\u010dnost je definirana kao \u0107udljivo, nervozno i razdra\u017eljivo pona\u0161anje. Me\u0111utim, ni broj ni kvaliteta socijalnih odnosa kod neuroti\u010dnih ljudi ne pove\u0107ava njihov osje\u0107aj zadovoljstva vlastitim \u017eivotom, bez obzira na rana seljenja. Uo\u010dene pojave Oishi povezuje s op\u0107enito poznatim negativnim reagiranjem neuroti\u010dnih ljudi na stresne doga\u0111aje u \u017eivotu.<\/p>\n Pra\u0107enje stopa smrtnosti me\u0111u sudionicima istra\u017eivanja otkrilo je da su ljudi koji su se \u010desto selili u dje\u010djoj dobi \u010de\u0161\u0107e umirali pa nisu ni do\u017eivjeli drugi dio ispitivanja. Podaci su grupirani po dobi, spolu i rasi. “Mo\u017eemo samo naga\u0111ati da \u010desto seljenje pove\u0107ava razinu stresa, a stres dokazano utje\u010de na zdravlje ljudi”, rekao je Oishi. “Ipak, smatramo da samo na temelju ovih rezultata ne mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u010desto seljenje u djetinjstvu mo\u017ee biti dugoro\u010dno nepovoljno za zdravlje u odraslih.”<\/p>\n