Misterij o tome kako je najve\u0107i svjetski \u017eivu\u0107i reptil – estuarijski krokodil – okupirao toliko puno otoka ju\u017enog Pacifika odvojenih velikim prostranstvom oceana unato\u010d tome \u0161to je lo\u0161 pliva\u010d, kona\u010dno je rije\u0161ila skupina australskih ekologa.<\/p>\n
Svoje novo istra\u017eivanje objavili su za British Ecological Society<\/em> u \u010dasopisu Journal of Animal Ecology<\/em>, u kojem iznose da krokodili hvataju oceanske struje kako bi pre\u0161li velike povr\u0161ine otvorenog mora, na sli\u010dan na\u010din kao \u0161to surfer hvata val.<\/p>\n Estuarijski krokodil (Crocodylus porosus<\/em>) je semiakvati\u010dni reptil, \u017eivi uglavnom u rijekama, mangrovima i u\u0161\u0107ima. Njegov geografski raspon se prote\u017ee preko 10 000 km2 jugoisto\u010dnog Pacifika, od istoka Indije do Fid\u017eija i od ju\u017ene Kine do sjeverne Australije. Iako ve\u0107inu svoga \u017eivota provede u slanoj vodi, ne mo\u017ee ga se smatrati morskim reptilom kao \u0161to se npr. smatraju kornja\u010de, jer se oslanja na kopno zbog hrane i vode.<\/p>\n Postoji mnogo anegdota o velikim krokodilima koji su vi\u0111eni daleko na moru, ali ovo je prvo istra\u017eivanje koje je dokazalo – pomo\u0107u podvodnih akusti\u010dnih privjesaka i satelitskog pra\u0107enja – da estuarijski krokodili hvataju povr\u0161inske struje tijekom putovanja na duge udaljenosti, koje im omogu\u0107uju da putuju s jednog oceanskog otoka na drugi. Rezultati obja\u0161njavaju za\u0161to se unato\u010d zauzimanju takvog velikog prostora diversifikacija vrste estuarijskog krokodila nije dogodila.<\/p>\n Rade\u0107i u udaljenom Kennedy River<\/em> u North Queenslandu, Australija, dr. Hamish Campbell sa University<\/em> of<\/em> Queensland<\/em> i kolege iz Queensland Parka s Wildlife Service<\/em> i Australia Zoo<\/em>, markirali su 27 odraslih estuarijskih krokodila sa sonarnim oda\u0161ilja\u010dima te koristili podvodne prijamnike kako bi pratili svaki njihov pokret preko 12 mjeseci.<\/p>\n Tijekom tog perioda snimili su 1.2 milijuna paketa podataka i otkrili da su i mu\u017ejaci i \u017eenke odraslih krokodila kretali na putovanja na duge udaljenosti, a redovito bi putovali vi\u0161e od 50 kilometara od podru\u010dja svoga doma do u\u0161\u0107a i dalje na otvoreno more. Podaci su pokazali da krokodili zapo\u010dinju svoja putovanja na duge udaljenosti uvijek unutar sat vremena od promjene plime, \u0161to im omogu\u0107ava da idu sa strujom toka, te da mogu zaustaviti svoja putovanja izvla\u010denjem na obalu rijeke, kada se plima okrene protiv njih.<\/p>\n Ekipa, koja je kasnije uklju\u010dila i Stevea Irwina (“lovca na krokodile”), tako\u0111er je ponovno analizirala arhivske podatke od nekoliko krokodila koji su satelitski pra\u0107eni dok su putovali oceanom. Preklapanjem krokodilskih kretanja s procjenama povr\u0161inskih struja, otkrili su da krokodili koji plivaju oceanima tako\u0111er pokazuju sli\u010dnu strategiju u pona\u0161anju kada su na moru. Jedan krokodil markiran satelitom – 3.84 metara duga\u010dak mu\u017ejak – napustio je Kennedy River i putovao 590 km preko 25 dana dolje na zapadnu obalu poluotoka Cape York Peninsula odre\u0111uju\u0107i svoj put da se podudara sa sezonskim sustavom struja koji se razvija u zaljevu Carpentaria.<\/p>\n Drugi krokodil – 4.84 metra duga\u010dak mu\u017ejak – putovao je vi\u0161e od 411 km u samo 20 dana od isto\u010dne obale Cape York Peninsula preko tjesnaca Torres do rijeke Wenlock na zapadnoj obali Cape York. Torresovi tjesnaci su zloglasni po jakim vodenim strujama i kada krokodil tamo stigne, struje se kre\u0107u u suprotnom smjeru od smjera njegova putovanja te on \u010deka u za\u0161ti\u0107enoj uvali \u010detiri dana i mo\u017ee pro\u0107i kroz tjesnac samo kada struja promijeni smjer u korist njegova putovanja.<\/p>\n Prema dr. Campbell: “Estuarijski krokodil se javlja kao oto\u010dna populacija diljem Indijskog i Pacifi\u010dkog oceana, i zbog toga \u0161to su oni jedina vrsta \u017eivu\u0107ih krokodila slanih voda koji postoje na ovom ogromnom prostoru, redovito mije\u0161anje izme\u0111u oto\u010dnih populacija najvjerojatnije postoji.<\/p>\n “Budu\u0107i da su ti krokodili lo\u0161i pliva\u010di, malo je vjerojatno da plivaju preko ogromnih povr\u0161ina oceana. Ali oni mogu pre\u017eivjeti du\u017ee vrijeme u slanoj vodi, bez hrane i vode, tako da putuju samo kada su povr\u0161inske struje povoljnije. Oni se tada morem mogu premje\u0161tati s velikih udaljenosti. Ovo ne poma\u017ee samo u obja\u0161njavanju kako se estuarijski krokodil kre\u0107e izme\u0111u oceanskih otoka, ve\u0107 i pridonosi teoriji da su krokodili pre\u0161li velike morske prepreke tijekom svoje evolucijske pro\u0161losti.”<\/p>\n