![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2011\/11\/ljubav-matematika.jpg\" "\\"matematika")
<\/p>\n<\/p>\n
Ljubav je, navodno, mnogo stvari. Slijepa, ako pitate Shakespearea. Sve \u0161to trebate, ka\u017ee Lennon, je ljubav. A znanstveno usugla\u0161ena? Podlo\u017ena nizu konkretnih zakona prirode? Ljubav je, prema nekima, ni\u0161ta vi\u0161e nego matemati\u010dka jednad\u017eba.<\/p>\n
Sve je po\u010delo s majicom uprljanom znojem. Sje\u0107ate li se testa s majicma, kada su od \u017eena tra\u017eili da pomiri\u0161i nekoliko majica na kojima je bio mu\u0161ki znoj. i tra\u017eili od njih da miris rangiraju prema privla\u010dnosti? Na kraju tog testa, znanstvenici u \u0160vicarskoj zaklju\u010dili su da \u0107e nam se najvi\u0161e svidjeti miris partnera razli\u010ditog imunitetnog sustava od na\u0161eg, kako bi na\u0161i potomci imali ve\u0107i raspon imuniteta.<\/p>\n
Preko bare, u Kaliforniji, istra\u017eivanje je pokazalo da se \u017eenama svi\u0111a miris sli\u010dan mirisu njihovog oca. Kombiniraju\u0107i rezultate, istra\u017eivanja pokazuju kompleksnu sliku ljudske interakcije: svi\u0111aju nam se ljudi koji miri\u0161u druga\u010dije od nas, ali ne previ\u0161e druga\u010dije. Va\u017ean je imunitetni sustav, ali i sli\u010dnost.<\/p>\n
Ideja je da, nekako, privla\u010dnost po\u010dinje u na\u0161im genima, posebno, glavnom histokompatibilnom kompleksu (MHC). Ako izaberete partnera \u010diji je MHC presli\u010dan va\u0161em, malo je vjerojatno da \u0107ete s njim imati djecu, pi\u0161e Independent.
\nMi\u0161evi presli\u010dni MHC mogu namirisati u urinu drugog mi\u0161a, a znanstvenici spekuliraju da ga mi mo\u017eemo osjetiti u slini partnera.<\/p>\n
Oni u \u017eeljnoj potrazi za pravim partnerom, oku\u0161ali su svoju sre\u0107u na stranici Genepartner.com. Voditeljima stranice mo\u017ee se poslati uzorak vlastitog DNK koji \u0107e usporediti kompatibilnost s drugim korisnicima. Na web stranici stoji kako obe\u0107avaju ‘uspje\u0161nu vezu, zadovoljavaju\u0107i seksualni \u017eivot i ve\u0107u razinu plodnosti.’<\/p>\n
No, nije sve u genima. Znanstvenici s raznih podru\u010dja govore o govoru tijela, poput zurenja u o\u010di partnera, iskustvo zajedni\u010dke pustolovine koja \u0107e partenere povezati, te redoviti seks radi poticanja hormona sre\u0107e.<\/p>\n
Jedna od vode\u0107ih danskih autorica na ovu temu, Lone Frank, prou\u010dava pitanje povezivanja partnera u svojoj knjizi ‘My Beautiful Genome \u2013 Exposing our Genetic Future One Quirk at a Time’. Unato\u010d svim testovima sa znojnim majicama, ona jo\u0161 uvijek nije uvjerena u presudnu va\u017enost gena u pravom \u017eivotu.<\/p>\n
Genetika je podlo\u017ena pogre\u0161noj interpretaciji. ‘Odjednom mo\u017eemo gledati svoje gene, tako da ih ljudi nagla\u0161avaju, a da nisu u obzir uzeli druge aspekte. Prije bi gledali na osobnost, status, interes i tako dalje. Postoji DNK u svemu, tako da oni igraju ulogu, ali ne upravljaju ishodom. Re\u0107i da mo\u017eete prona\u0107i osobu koja vam odgovara samo temeljem znanstvenih \u010dinjenica, nije istina. Da je to tako jednostavno, svi bi to \u010dinili’, rekla je Frank.<\/p>\n
Da je ljubav tako jednostavna, svi bi bili veoma sretni. \u010cinjenica da nas je toliko jo\u0161 bez partnera, dokaz je da to nije tako. ‘Na primjer, ne mo\u017eete predvidjeti psiholo\u0161ke probleme koji bi se mogli pojaviti’, rekla je Mandy Kloppers, savjetnica za veze.<\/p>\n
Stoga, prestanite tra\u017eiti magi\u010dni odgovor. Ljubav se mo\u017ee prona\u0107i u najnepredvidljivijim situacijama. Evo nekoliko primjera kako su ljudi prona\u0161li ljubav:<\/p>\n
Peta-Jill Ballenden i John McDonald zajedno su 28 godina:’Upoznali smo se na koled\u017eu St Martin. Ja sam studirala skulpturu, a on zdravlje i sigurnost. On je bio iz katoli\u010dke radni\u010dke obitelji u Sjevernoj Irskoj, a ja sam odrasla u Ju\u017enoj Africi. Netko mi je jednom rekao da nije vjerojatno da \u0107emo zavr\u0161iti zajedno. Ali tu smo.’<\/p>\n
Barry Hall i Vivienne Hall zajedno su 37 godina: ‘Jednom sam pro\u0161ao pokraj najljep\u0161e djevojke. Jednostavno sam znao da \u017eelim s njom biti zauvijek. Zaljubili smo se jedno u drugo rade\u0107i svakodnevne stvari. Imao sam stari kamion, a u njega smo stavili madrace i odvezli se na odmor. Bilo je tako jednostavno, a potrajalo je.’<\/p>\n
Alannah Orr i Eddie Orr zajedno su 31 godinu: ‘Upoznali smo se u pubu jednog dana nakon posla i nakon nekog vremena smo se na\u0161li. Svi\u0111aju nam se razli\u010dite knjige i razli\u010dita glazba. Ali on je za mnom oti\u0161ao u Australiju i vjen\u010dali smo se’, prenosi dnevnik.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ljubav je, navodno, mnogo stvari. Slijepa, ako pitate Shakespearea. Sve \u0161to trebate, ka\u017ee Lennon, je ljubav. A znanstveno usugla\u0161ena? Podlo\u017ena nizu konkretnih zakona prirode? Ljubav je, prema nekima, ni\u0161ta vi\u0161e nego matemati\u010dka jednad\u017eba. Sve je po\u010delo s majicom uprljanom znojem. Sje\u0107ate li se testa s majicma, kada su od \u017eena tra\u017eili da pomiri\u0161i nekoliko majica […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15102,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16648],"class_list":["post-15101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-ljubav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15101"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15101\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}