{"id":15108,"date":"2011-11-03T18:23:36","date_gmt":"2011-11-03T18:23:36","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=15108"},"modified":"2020-02-23T04:16:27","modified_gmt":"2020-02-23T03:16:27","slug":"stize-asteroid-koji-ce-nas-promasiti-za-dlaku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/stize-asteroid-koji-ce-nas-promasiti-za-dlaku\/","title":{"rendered":"Sti\u017ee asteroid koji \u0107e nas proma\u0161iti &#8216;za dlaku&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Idu\u0107eg utorka 8. studenoga veliki asteroid pro\u0107i \u0107e pokraj Zemlje unutar Mjese\u010deve orbite, pru\u017eaju\u0107i znanstvenicima rijetku priliku da izbliza promotre stijenu koje bi mogla kriti vrijedne tragove podrijetla na\u0161ega planeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Asteroid 2005 YU55 na\u0107i \u0107e se 8. studenoga na pribli\u017eno 324.600 kilometara od Zemlje, objavila je u utorak ameri\u010dka svemirska agencija NASA. To je 85 posto udaljenosti od Zemlje do Mjeseca. Asteroidi \u010desto prolaze tako blizu, ali su premali da bi izazvali ve\u0107i interes.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj je \u0161irok 396 metara \u2013 veli\u010dine nosa\u010da zrakoplova. Posljednji put je tako veliki asteroid pro\u0161ao kraj Zemlje 1976., a sljede\u0107i \u0107e biti 2028., predvi\u0111a NASA.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad bi, primjerice, takav asteroid pao na Zemlju, u jedan od njezinih oceana, uzrokovao bi potres ja\u010dine 7 stupnjeva po Richteru te tsunami s valovima visine 20 metara. No, takvi udari asteroida doga\u0111aju se jednom u 100.000 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Don Yeomans, upravitelj NASA-ina Programa za objekte blizu Zemlje iz sustava Laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, rekao je kako je ovaj prelet prilika da se sazna vi\u0161e o asteroidima C-tipa koji su na bazi ugljika, u slu\u010daju da takav zaprijeti udarom u Zemlju. On \u0107e tako\u0111er ponuditi \u00bbtragove o tome kako je bilo kada je na\u0161 Sun\u010dev sustav formiran\u00ab, rekao je Yeomans.<\/p>\n\n\n\n<p>Asteroidi kao \u0161to je ovaj vjerojatno su dostavili organske, na ugljiku temeljene materijale na Zemlju, omogu\u0107iv\u0161i \u017eivot. \u00bbBez objekata te vrste, mi vjerojatno ne bih bili ovdje\u00ab, kazao je.<\/p>\n\n\n\n<p>Prelet asteroida posebno je uzbudljiv za istra\u017eiva\u010de jer s dana\u0161njom tehnologijom mogu prou\u010davati objekt bez potrebe da se na njega \u0161alje svemirska sonda, za razliku od 1976.<\/p>\n\n\n\n<p>Asteroid 2005 YU55 je grubo sferi\u010dnog oblika, polako rotira i tamniji je od ugljena, prema zadnjim radarskim promatranjima NASA-e.<\/p>\n\n\n\n<p>Astronomi amateri mo\u0107i \u0107e promatrati asteroid ako imaju teleskop s otvorom od 15 cm ili ve\u0107im.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Idu\u0107eg utorka 8. studenoga veliki asteroid pro\u0107i \u0107e pokraj Zemlje unutar Mjese\u010deve orbite, pru\u017eaju\u0107i znanstvenicima rijetku priliku da izbliza promotre stijenu koje bi mogla kriti vrijedne tragove podrijetla na\u0161ega planeta. Asteroid 2005 YU55 na\u0107i \u0107e se 8. studenoga na pribli\u017eno 324.600 kilometara od Zemlje, objavila je u utorak ameri\u010dka svemirska agencija NASA. To je 85 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052164,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17267],"class_list":["post-15108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-asteroid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15108"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15108\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}