{"id":15145,"date":"2011-11-05T22:26:06","date_gmt":"2011-11-05T22:26:06","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=15145"},"modified":"2016-10-27T23:33:14","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:14","slug":"svjetla-gradova-mogu-otkriti-izvanzemaljske-civilizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/svjetla-gradova-mogu-otkriti-izvanzemaljske-civilizacije\/","title":{"rendered":"Svjetla gradova mogu otkriti izvanzemaljske civilizacije"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici su predlo\u017eili traganje za svjetlima gradova na udaljenim planetima kao novu tehniku za pronala\u017eenje dokaza o izvanzemaljskom \u017eivotu.<\/p>\n<p>U potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom, astronomi su lovili radio signale i ultra-kratka laserska pulsiranja. U novome radu objavljenom u \u010dasopisu Astrobiology, Avi Loeb s Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA) i Edwin Turner sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton predlo\u017eili su novu tehniku za pronala\u017eenje izvanzemaljaca: traganje za svjetlima gradova.<\/p>\n<p>&#8216;Potraga za izvanzemaljskim gradovima bila bi dugotrajna, ali ne bi zahtijevala dodatne resurse. A ako uspijemo, to bi promijenilo na\u0161u predod\u017ebu o na\u0161em mjestu u svemiru&#8217;, navodi Loeb.<\/p>\n<p>Kao i kod drugih SETI metoda (traganje za izvanzemaljskom inteligencijom), oni se oslanjaju na pretpostavku da izvanzemaljci koriste tehnologije poput onih na Zemlji. To je razumno, jer svaki inteligentni \u017eivot koji se razvio zahvaljuju\u0107i svjetlu sa svoje najbli\u017ee zvijezde, vjerojatno da \u0107e imati umjetnu rasvjetu koja se uklju\u010duje tijekom mraka.<\/p>\n<p>Da bi se moglo uo\u010diti umjetno svjetlo na dalekoj planeti, ono se mora razlikovati od odraza svjetla mati\u010dne zvijezde. Loeb i Turner predla\u017eu pra\u0107enje promjena svjetlosti dok se planet kre\u0107e oko zvijezde.<\/p>\n<p>Dok se planet kre\u0107e orbitom, on prolazi kroz faze sli\u010dne Mjesecu. Kada je u fazi zamra\u010denosti, vi\u0161e umjetnog svjetla s no\u0107ne strane bilo bi vidljivo sa Zemlje, nego \u0161to je reflektirana svjetlost s dnevne strane. Tako bi se ukupna koli\u010dina svjetlosti od planeta s gradskom rasvjetom razlikovala na na\u010din da bi bila mjerljivo razli\u010dita od planeta koji nema umjetna svjetla.<\/p>\n<p>Za uo\u010diti tu malu razliku trebat \u0107e budu\u0107e generacije teleskopa. Me\u0111utim, tehnika bi se mogla ispitati bli\u017ee Zemlji, rabe\u0107i objekte na rubu na\u0161eg Sun\u010devog sustava.<\/p>\n<p>Loeb i Turner izra\u010dunali su da bi najbolji dana\u0161nji teleskopi trebali biti u mogu\u0107nosti vidjeti svjetlo koje generira metropola veli\u010dine Tokija na udaljenosti Kuiperova pojasa &#8211; podru\u010dja koje zauzimaju Pluton, Eris i tisu\u0107e manjih ledenih tijela. Dakle, ako tamo vani postoje bilo kakvi gradovi, mi bismo ih morali biti u mogu\u0107nosti vidjeti ve\u0107 sada. Astronomi promatranjem mogu usavr\u0161iti tu tehniku, kako bi je primjenili kada se prvi svjetovi veli\u010dine Zemlje otkriju oko udaljenih zvijezda u na\u0161oj galaksiji.<\/p>\n<p>&#8216;Vrlo je malo vjerojatno da postoje izvanzemaljski gradovi na rubu na\u0161eg Sun\u010devog sustava, ali je na\u010delo znanosti prona\u0107i metodu za provjeru&#8217;, rekao je Turner.<\/p>\n<p>Kako se na\u0161a tehnologija prebacila s radijskog i televizijskog emitiranja radio-valovima na kablove i opti\u010dka vlakna, postali smo manje zamjetljivi izvanzemaljcima. Ako isto vrijedi i za izvanzemaljske civilizacije, onda umjetna svjetla mogu biti najbolji na\u010din da ih se uo\u010di izdaleka.<\/p>\n<p>Znanstvenici Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CFA), sa sjedi\u0161tem u Cambridgeu u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Massachusetts, istra\u017euju podrijetlo, evoluciju i kona\u010dnu sudbinu svemira. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici su predlo\u017eili traganje za svjetlima gradova na udaljenim planetima kao novu tehniku za pronala\u017eenje dokaza o izvanzemaljskom \u017eivotu. U potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom, astronomi su lovili radio signale i ultra-kratka laserska pulsiranja. U novome radu objavljenom u \u010dasopisu Astrobiology, Avi Loeb s Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku (CfA) i Edwin Turner sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton predlo\u017eili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15146,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17690],"class_list":["post-15145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-izvanzemaljac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15145\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}