{"id":15148,"date":"2011-11-06T21:12:27","date_gmt":"2011-11-06T21:12:27","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=15148"},"modified":"2016-10-27T23:33:14","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:14","slug":"znate-li-sto-je-ambergris","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znate-li-sto-je-ambergris\/","title":{"rendered":"Znate li \u0161to je ambergris?"},"content":{"rendered":"

Mnogi znaju da je ambergris ili sivi amber rijetka supstanca koju proizvode kitovi i koja se dodaje parfemima. No, znate li \u0161to ga to \u010dini tako mirisnim?<\/p>\n

Ambergris ili sivi amber je \u010dvrsta, voskasta i zapaljiva supstanca, mutno sive ili crne boje osebujnog puderastog mirisa sa slatkastom nijansom mo\u0161usa i mora. Ambergris je \u017eu\u010dni sekret koji proizvodi kit ulje\u0161ura ili ‘spermasti’ kit konzumiranja liganja i sipa. Amberis je stoga, prepun kljunova tih \u017eivotinja.<\/p>\n

Ulje\u0161ura je najve\u0107i kit zuban i najve\u0107a \u017eivotinja sa zubima na Zemlji. Mo\u017ee narasti do 18 metara i te\u017eiti i do 50 tona. Njegova ogromna glava ispunjena je spermacet organ koji je ispunjen tvari koja svojom konzistencijom podsje\u0107a na spermu pa su je nekada\u0161nji kitolovci tako i nazvali.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ambergris nastaje kao \u017eu\u010dna sekrecija crijeva ulje\u0161ure i mo\u017ee ga se na\u0107i kako pluta po povr\u0161ini vode ili na pijesku na obali, a ponekad se mo\u017ee na\u0107i i u abdomenu kita. Dok je svje\u017e, tamne je boje, rijedak i vrlo neugodnog mirisa, no pod utjecajem sunca, morske vode i atmosfere poprima sve svjetliju boju, a na kraju postane potpuno bijel. Tada i njegov miris dobija profinjenu i blagu, slatkastu zemljanu notu. Upravo radi toga od najstarijih je vremena bio kori\u0161ten kao supstanca za pobolj\u0161anje i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje delikatnih i nestalnih mirisa jer se njegovom upotrebom posti\u017ee njihova dugotrajnost. Navodno je jedna jedina kap tinkture ambergrisa nanesena na papir i stavljena me\u0111u stranice knjige dovoljna da knjiga ostane mirisna i vi\u0161e od 40 dana, a prsti kojima ga se dodirne miri\u0161u i po nekoliko dana \u010dak i uz redovito pranje ruku.<\/p>\n

Zbog tih svojih svojstava kori\u0161ten je od najranijih vremena u mnoge svrhe – od afrodizijaka do za\u010dina. U Africi i Kini cijenili su ga i 1.000 godina prije Krista, vjerovali su da dolazi iz pljuva\u010dke morskih zmajeva koji spavaju na morskim stijenama, a njihova slina kaplje u ocean. Stari Egip\u0107ani su ga pak, koristili kao tamjan, Grci su ga stavljali u vino da bi poja\u010dali njegovo djelovanje, a koristio se i kao supstanca za proizvodnju parfema na Bliskom Istoku i Rimskom Carstvu. Arapi su ga cijenili i kao lijek za srce, glavu i epilepsiju.<\/p>\n

Ambergris se, ve\u0107inom, mo\u017ee na\u0107i na ju\u017enoj zemljinoj polutci. Uglavnom ga ima u Atlantskom Oceanu, na obalama Brazila, Madagaskara i Afrike, Malajskom arhipelagu, Kini, Japanu, Indiji, Australiji i Novom Zelandu, no najve\u0107e koli\u010dine dolaze s Bahama. <\/p>\n

Ambergris se i danas koristi u modernoj parfemskoj industriji, ali zbog cijene (450 grama stoji oko 5.000 dolara) i smanjenog obima lova na kitove koriste se biljne zamjene dobivene iz biljaka koje posjeduju ambrein, mirisnu supstancu ambergrisa, kao \u0161to su Labdanum, Monarda i Angelika, prenosi dnevnik.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi znaju da je ambergris ili sivi amber rijetka supstanca koju proizvode kitovi i koja se dodaje parfemima. No, znate li \u0161to ga to \u010dini tako mirisnim? Ambergris ili sivi amber je \u010dvrsta, voskasta i zapaljiva supstanca, mutno sive ili crne boje osebujnog puderastog mirisa sa slatkastom nijansom mo\u0161usa i mora. Ambergris je \u017eu\u010dni sekret […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15149,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[17694],"class_list":["post-15148","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-ambergris"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15148"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15148\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}