{"id":15171,"date":"2011-11-08T13:16:09","date_gmt":"2011-11-08T13:16:09","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=15171"},"modified":"2020-02-24T20:38:56","modified_gmt":"2020-02-24T19:38:56","slug":"konacan-dokaz-dnk-je-stigao-iz-svemira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/konacan-dokaz-dnk-je-stigao-iz-svemira\/","title":{"rendered":"Kona\u010dan dokaz: DNK je stigao iz svemira!"},"content":{"rendered":"\n

Tim znanstvenika koje financira NASA otkrio je, kako tvrde, kona\u010dan dokaz da je DNK stigao iz svemira.<\/p>\n\n\n\n

Ljetos su prou\u010davali meteorite i led s Antarktike i prona\u0161li dokaze da su ti meteoriti nosili gra\u0111evne blokove DNK molekule, koja u sebi nosi genetske instrukcije nu\u017ene za razvoj \u017eivota. Kako meteoriti dolaze iz svemira, njihov zaklju\u010dak bio je logi\u010dan – i \u017eivot je vjerojatno do\u0161ao iz svemira.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

‘Po prvi put imamo tri razli\u010dita dokaza koji nam zajedno govore kako su gra\u0111evni blokovi DNK zapravo potekli iz svemira’, rekao je dr. Michael Callahan iz NASA-inog Goddard Space Flight centra, a prenosi Daily Galaxy. Njegov tim prona\u0161ao je guanin i adenin, odnosno nukleobaze DNK, isto kao i hipoksantin i ksantin.<\/p>\n\n\n\n

DNK sli\u010di spiralnim ljestvama, a adenin i guanin \u010dine pre\u010dke tih ljestvi i spajaju dva potonja elementa. Zajedno su dio koda koji stanicama govori koje proteine da proizvode. Isto tako, znanstvenici su u meteoritima s Antarktika prona\u0161li po prvi put ai tragove tri molekule povezane s nukleobazama: purin, 2,6-diaminopurin i 6,8-diamonipurin. Posljednja dvije od tri navedene molekule gotovo nikad ne nastaju prirodnim procesima na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

To je ujedno i prvi dokaz kojeg Callahan predstavljaju studiji objavljenoj u \u017eurnalu Proceedings of the national Academy Sciences. ‘Ako se asteroidi pona\u0161aju kao kemijske ‘tvornice’, proizvode\u0107i probioti\u010dki materijal, mo\u017eete onda o\u010dekivati i da \u0107e proizvoditi mnogo varijanti nukleobaza, ne samo onih koji se dobivaju u biolo\u0161kim procesima, zbog raznolikih sastojaka i uvjeta koji postoje na svakom od asteroida’, pojasnio je Callahan.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dokaz tim znanstvenika prona\u0161ao je analiziraju\u0107i uzorak leda te\u017eine osam kilograma s Antarkti\u010dkog podru\u010dja na kojem su prona\u0161li i meteorite. Koli\u010dina nukleobaza prona\u0111enih u ledu znatno je manja od onih prona\u0111enih u meteoritima s istog podru\u010dja. Dovoljan dokaz da se mo\u017ee pretpostaviti kako su gra\u0111evni blokovi DNK ipak do\u0161li iz svemira.<\/p>\n\n\n\n

I kona\u010dno, tre\u0107i dokaz znanstvenici su dobili u laboratoriju, odnosno nakon \u0161to su identi\u010dne nukleobaze razvili u laboratorijskim, a ne biolo\u0161kim uvjetima, odnosno nebiolo\u0161kom reakcijom. ‘U laboratoriju, identi\u010dne molekule nukleobaza i nukleobaznih analoga proizvedene su u nebiolo\u0161koj kemijskoj reakciji u kojoj su kori\u0161teni vodikov cijanid, amonijak i voda. To daje pretpostavku za mogu\u0107i mehanizam unutar asteroida kojim se sintetiziraju te molekule i podupire pretpostavku da su izvanzemaljskog porijekla’, zaklju\u010dio je Callahan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tim znanstvenika koje financira NASA otkrio je, kako tvrde, kona\u010dan dokaz da je DNK stigao iz svemira. Ljetos su prou\u010davali meteorite i led s Antarktike i prona\u0161li dokaze da su ti meteoriti nosili gra\u0111evne blokove DNK molekule, koja u sebi nosi genetske instrukcije nu\u017ene za razvoj \u017eivota. Kako meteoriti dolaze iz svemira, njihov zaklju\u010dak bio […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052228,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16501],"class_list":["post-15171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-dnk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15171"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15171\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}