U sjevernim zemljama diljem svijeta, druga je polovina jeseni, i li\u0161\u0107e na listopadnom drve\u0107u postaje \u017euto, naran\u010dasto i crveno, prije nego \u0161to opadne. Ovaj sezonski fenomen nudi praznik za o\u010di, ali i navodi mnoge da se pitaju za\u0161to li\u0161\u0107e mijenja boju kad dani postanu hladniji. U Boulderu, u Coloradu, potra\u017eili smo odgovor.<\/p>\n
Kako dani postaju kra\u0107i, a no\u0107i sve svje\u017eije, i u Boulderu, kao i na mnogim drugim mjestima, drve\u0107e se odjenulo li\u0161\u0107em svakojakih boja. Na jasenima i topolama, oni nalikuju dukatima. A, javori su, pak, oslikani svim nijansama zalaska sunca, od naran\u010dastih i rumenih, pa do tamnocrvenih i gotovo ljubi\u010dastih. Brojne su pri\u010de o tome jesenjoj preobrazbi. Za jednu djevoj\u010dicu, to je:<\/p>\n
“Ja sam \u010dula da je razlog za\u0161to li\u0161\u0107e mijenja boje prema godi\u0161njim dobima zato \u0161to Bog voli vidjeti razli\u010dite boje po \u010ditavom svijetu, tako da mo\u017ee znati koje je godi\u0161nje doba.”<\/p>\n
“Prema legendi, tri lovca i njihov pas progonili su Velikog medvjeda u nebo, i tamo ga ubili. Njegova je krv kapala s nebesa, obojav\u0161i li\u0161\u0107e crveno.”<\/p>\n
A, za jednog sad odraslog prirodoslovca to je sje\u0107anje na djetinjstvo:<\/p>\n
“Majka mi je govorila da li\u0161\u0107e mijenja boje jer po no\u0107i, kad svi spavaju, vile dolaze i bojaju li\u0161\u0107e.”<\/p>\n
Premda je vizija vila s kistovima i bojicama vrlo ma\u0161tovita, prirodoslovac Dave Sutherland ka\u017ee da je znanstveno obja\u0161njenje za promjenu boja li\u0161\u0107a gotovo jednako toliko magi\u010dno. Pri\u010da po\u010dinje u ljetu, kad su listovi zeleni zahvaljuju\u0107i klorofilu. Taj spoj preuzima to\u010dno potreban spektar boja iz sun\u010deve svjetlosti za pru\u017eanje energije procesu poznatom kao fotosinteza.<\/p>\n
“Dok uzima tu sun\u010devu svjetlost, klorofil izvla\u010di vodu iz tla i uglji\u010dni dioksid iz zraka, te, uz energiju iz sun\u010deve svjetlosti, sve to skupa pretvara u \u0161e\u0107er.”<\/p>\n
Taj \u0161e\u0107er poma\u017ee drvetu da cvjeta i raste. Kako dani postaju kra\u0107i u jesen, li\u0161\u0107e prestaje proizvoditi klorofil i, kako ka\u017ee Sutherland, upravo se tada razotkrije magi\u010dna tajna.<\/p>\n
“Zeleni listovi su ustvari – \u017euti! Samo to se \u017euto ne vidi. \u017duti pigmenti su \u010ditavo vrijeme prisutni u listu, sakriveni iza maske zelenog. Oni jednostavno \u010dekaju da se klorofil po\u010dne raspadati da bi kona\u010dno postali vidljivi.”<\/p>\n
\u017duta boja li\u0161\u0107a potje\u010de od pigmenata nazvanih karotinoidi. To su isti oni pigmenti koji mrkve \u010dine naran\u0111astima, a jesenje li\u0161\u0107e jasena zlatno \u017eutima. Neki znanstvenici ka\u017eu da li\u0161\u0107e nastavlja stvarati karotinoide i nakon \u0161to je gotovo s klorofilom zato \u0161to im \u017euti pigmenti omogu\u0107uju da uhvate jo\u0161 malo sun\u010deve energije. A, kad li\u0161\u0107e pocrveni… Sutherland ka\u017ee da je to jo\u0161 jedan pigment – antocijanin.<\/p>\n
“Svatko zna za antocijanin. On \u010dini jagode crvenima, a kupine tamno ljubi\u010dastima.”<\/p>\n
… i jesenje li\u0161\u0107e javora u svim nijansama crvene. No, za razliku od karotinoida, li\u0161\u0107e ne stvara taj pigment tokom ljeta, ve\u0107 samo u jesen. I tako su desetlje\u0107ima znastvenici vjerovali da je antocijanin stvarao takoreku\u0107 slu\u010dajnu boju, izazvanu \u0161e\u0107erima uhva\u0107enim u umiru\u0107im jesenjim listovima.<\/p>\n
No, Bill Hoch, botani\u010dar pri Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu Montana, podr\u017eava teoriju prema kojoj li\u0161\u0107e namjerno stvara antocijanin, poput svojevrsne za\u0161tite od sunca. Hoch ka\u017ee da, kad jesenji list izgubi sposobnost stvaranja energije fotosintezom, crveni pigment antocijanin ga \u0161titi od \u0161tetnih posljedica sun\u010deve svjetlosti, posebice plavog spektra. To poma\u017ee mehanizmu za proizvodnju energije u listu da ostane \u010ditav dovoljno dugo da i posljednje ostatke hranjivih tvari – naro\u010dito du\u0161ik i fosfor! – po\u0161alje u gran\u010dice i korijenje drveta.<\/p>\n
“To je samo za spa\u0161avanje tih hranjivih tvari jer \u0107e samo listovi prili\u010dno brzo otpasti. Dakle, drvo poku\u0161ava za\u0161tititi svoje foto-energetske stanice dovoljno dugo da se stigne spasiti \u0161to vi\u0161e hranjivih elemenata.”<\/p>\n
Hoch dodaje da i karotinoidi \u0161tite foto sustave, ali, umjesto da budu za\u0161tita u posljednjim danim umiru\u0107eg lista, ti \u017euti pigmenti su antioksidansi koji \u0161tite list kroz \u010ditav njegov \u017eivot. A, \u0161to se ti\u010de toga da neki listovi po\u017eute, a drugi pocrvene, Hoch ka\u017ee da biljke koje najbolje uspijevaju uz obilje sunca imaju i robustnije listove, kojima je, u jesen, dovoljna za\u0161tita samo \u017eutih karotinoida.<\/p>\n
Biljke koje uspijevaju u sjenovitom okru\u017eju ili na siroma\u0161nijem tlu imaju nje\u017enije foto-energetske mehanizme, kojima treba ve\u0107a za\u0161tita. Njihovi listovi, stoga, stvaraju vi\u0161e antocijanina i postaju tamnocrveni. I dok znanstvenici \u017eele jo\u0161 mnogo toga saznati o fiziologiji li\u0161\u0107a, obi\u010dni smrtnici si mogu priu\u0161titi da i dalje jednostavno u\u017eivaju u svoj toj rasko\u0161i jesenjih boja.<\/p>\n
Pi\u0161e: Shelley Schlender \/ VOA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U sjevernim zemljama diljem svijeta, druga je polovina jeseni, i li\u0161\u0107e na listopadnom drve\u0107u postaje \u017euto, naran\u010dasto i crveno, prije nego \u0161to opadne. Ovaj sezonski fenomen nudi praznik za o\u010di, ali i navodi mnoge da se pitaju za\u0161to li\u0161\u0107e mijenja boju kad dani postanu hladniji. U Boulderu, u Coloradu, potra\u017eili smo odgovor. Kako dani postaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15260,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17686],"class_list":["post-15259","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-lisce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15259\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}