{"id":1528,"date":"2010-06-11T23:00:00","date_gmt":"2010-06-11T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/pri-odabiru-ljubavnog-partnera-vana-su-nam-miljenja-okoline\/"},"modified":"2016-10-28T00:33:01","modified_gmt":"2016-10-27T22:33:01","slug":"pri-odabiru-ljubavnog-partnera-vazna-su-nam-misljenja-okoline","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pri-odabiru-ljubavnog-partnera-vazna-su-nam-misljenja-okoline\/","title":{"rendered":"Pri odabiru ljubavnog partnera va\u017ena su nam mi\u0161ljenja okoline"},"content":{"rendered":"

Mnogi ljudi su uvjereni da pri odabiru ljubavnog partnera odlu\u010duju potpuno neovisno o sudu drugih. Studija provedena na Indiana University<\/em> otkriva suprotno.<\/p>\n

Na odluke kako mu\u0161karaca tako i \u017eena, pri odabiru kratkotrajnih i dugotrajnih partnera utje\u010de mi\u0161ljenje prijatelja, ali i mi\u0161ljenje potpunih stranaca. “Ljudi ne \u017eive u vakuumu. S evolucijske to\u010dke gledi\u0161ta korisno je imati mehanizme koji omogu\u0107avaju prikupljanje dru\u0161tvenih informacija iz na\u0161e okoline”, iznose svoj stav Skyler Place, istra\u017eiva\u010d sa Indiana University Department of Physiological and Brain Sciences<\/em> i Peter M Todd, profesor na Indiana University`s Cognitive Science Program,<\/em> koji su zajedno proveli ovo istra\u017eivanje.<\/p>\n

“Iako se \u010dini da bi pri odabiru partnera za ljubavnu vezu najbolje bilo donijeti odluku bez uplitanja drugih, stvarnosti je druga\u010dija”, rekao je Place. Ljudi, poput mnogih \u017eivotinja, obra\u0107aju pozornost na stav okoline, \u0161to je ozna\u010deno nazivom terminom “kopiranjem odabira” partnera. Ono \u0161to se svi\u0111a drugima mo\u017ee biti dobro i za mene. Da svaka jedinka pri izboru partnera vodi ra\u010duna o onom \u0161to druge dr\u017ee po\u017eeljnim, jasno je pokazano osobito kod ptica i riba, dok je ovo prva studija koja se pozabavila na\u010dinom odabira u ljudi. Metodologija je bila vrlo sli\u010dna onoj primijenjenoj u studiji pona\u0161anja \u017eivotinja. Rezultati ispitivanja su objavljeni u online i u tiskanom obliku \u010dasopisa Evolution and Human Behavior<\/em>.<\/p>\n

U studiju su se kao dragovoljci uklju\u010dili studenti Indiana University<\/em>. Grupu ispitanika je sa\u010dinjavalo 40 studentica i isto toliko studenata. Ispitanicima su prikazivane snimke “speed datinga”, popularnog na\u010dina organiziranih susreta ljudi koji \u017eele prona\u0107i odgovaraju\u0107eg partnera. Na snimkama su prikazana doga\u0111anja pri dru\u017eenju potencijalnih ljubavnih partnera, pri \u010demu je bilo vidljivo kako dolazi do odabira partnera. Gledanjem spota, mu\u0161ki i \u017eenski sudionici ispitivanja su se zainteresirali za osobe iz spota, \u010dak su izjavili su da bi se upustili u kratkoro\u010dne ili dugoro\u010dne veze<\/a> s njima. Pritom bi za svog partnera izabrali one koje su do\u017eivjeli kao uspje\u0161ne u spotu. Nadalje, fizi\u010dka privla\u010dnost ispitanika i osobe u spotu utje\u010de na to koja \u0107e osoba biti kopirana. Video prikazi su op\u0107enito pobudili interes mu\u0161karaca za \u017eene iz spota. Taj interes je dodatno pove\u0107avala zainteresiranost drugih mu\u0161karaca u spotu za istu \u017eenu, a pogotovo ako su mu\u0161karci u spotu bili privla\u010dniji od samog sudionika studije.<\/p>\n

Kod sudionica studije, interes za mu\u0161karce je porastao u sli\u010dnoj mjeri, ali za razliku od mu\u0161kih ispitanika, njihov interes za mu\u0161karaca je smanjivala \u017eenska nezainteresiranost za partnera u video prikazu. Place smatra da su uo\u010dene razlike vezane uz ranije poznate razlike u reakcijama spolova. \u017dene su izbirljivije i manje seksualno dostupne mogu\u0107im partnerima. Tako\u0111er, \u017eene prosu\u0111uju nezainteresiranost za partnera u spotu kao znak njegove slabije kvalitete.<\/p>\n

Zanimljiv je nalaz kako je na stav ispitanika djelovala fizi\u010dka ljepota mu\u0161karaca iz spota. Place je utvrdio da se interes mu\u0161kih sudionika studije za \u017eene u spotu pove\u0107avao s atraktivnim izgledom mu\u0161karaca u spotu. “Za mu\u0161karce je va\u017ena usporedba vlastite privla\u010dnost s onom drugih ljudi. Tako na mu\u0161ko pona\u0161anje mogu utjecati samo drugi mu\u0161karci za koje oni dr\u017ee da su barem isto toliko privla\u010dni kao i oni”, rekao je Place. “Isti u\u010dinak smo zamijetili i u \u017eena u ve\u0107oj provedenoj studiji, \u010diji se rezultati jo\u0161 obra\u0111uju.”<\/p>\n

Place isti\u010de da na izbor partnera dodatno utje\u010de stav stranaca. “Naravno da ljudi vode ra\u010duna o tome \u0161to misle prijatelji i obitelj o njihovim mogu\u0107im ljubavnim partnerima. Iznena\u0111uje me\u0111utim utjecaj potpunih stranaca. Ako do\u0111ete na zabavu i ne poznate nikoga, mo\u017eda \u0107ete pomisliti, za\u0161to bi me bilo briga \u0161to itko ovdje misli? U stvarnosti, mi \u010desto mijenjamo svoj izbor i okre\u0107emo se prema onima koji su po\u017eeljni po mi\u0161ljenju na\u0161e okoline.”<\/p>\n

Izvor: Indiana University<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi ljudi su uvjereni da pri odabiru ljubavnog partnera odlu\u010duju potpuno neovisno o sudu drugih. Studija provedena na Indiana University otkriva suprotno. Na odluke kako mu\u0161karaca tako i \u017eena, pri odabiru kratkotrajnih i dugotrajnih partnera utje\u010de mi\u0161ljenje prijatelja, ali i mi\u0161ljenje potpunih stranaca. “Ljudi ne \u017eive u vakuumu. S evolucijske to\u010dke gledi\u0161ta korisno je imati […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015499,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16648],"class_list":["post-1528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-ljubav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1528"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1528\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}