Jedan od najpovoljnijih za izvanzemaljski \u017eivot nalazi se u na\u0161em sun\u010devu sustavu. Radi se o Saturnovom mjesecu Titanu. Drugi najpovoljni nisu toliko blizu – egzoplaneti u sustavu Gliese 581 od Zemlje su udaljeni oko 20,5 svjetlosnih godina.<\/p>\n
Znanstvenici su napravili dva sustava rangiranja – jedan je indeks sli\u010dnosti sa Zemljom (ESI) a drugi indeks nastanjivosti (PHI). To mo\u017eda sada i nije toliko va\u017eno, no znanstvenici ka\u017eu kako bi to moglo biti od presudne va\u017enosti u godinama koje dolaze.<\/p>\n
‘S novom generacijom teleskopa i misijama koje su u planu, mo\u017ee se o\u010dekivati otkrivanje jo\u0161 mnogo egzoplaneta’, napisali su u prosina\u010dkom izdanju stru\u010dnog \u010dasopisa Astrobiology. ‘Tada \u0107emo trebati klasifikacijsku shemu kako bismo mogli odrediti imaju li drugi svjetovi uvjeti sli\u010dne zemaljskima, tj. mo\u017ee li se na njima razviti \u017eivot ili pak, ima li na njima izvanzemaljskog \u017eivota’, kazao je dr. Dirk Schulze-Makuch sa Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu. <\/p>\n
Indeks ESI planete rangira prema veli\u010dini, gusto\u0107i i udaljenosti od mati\u010dne zvijezde, a indeks PHI odgovara na pitanja kakvu povr\u0161inu ima plenata, ima li atmosferu i ima li magnetsko polje. Indeks PHI u obzir uzima postoje li na na planeti organski spojevi i teku\u0107a otapala pogodna za kemijske reakcije od vitalne va\u017enosti.<\/p>\n
Top 10 planeta prema indeksu ESI<\/strong> Top 10 planeta prema indeksu PHI<\/strong> Jedan od najpovoljnijih za izvanzemaljski \u017eivot nalazi se u na\u0161em sun\u010devu sustavu. Radi se o Saturnovom mjesecu Titanu. Drugi najpovoljni nisu toliko blizu – egzoplaneti u sustavu Gliese 581 od Zemlje su udaljeni oko 20,5 svjetlosnih godina. Znanstvenici su napravili dva sustava rangiranja – jedan je indeks sli\u010dnosti sa Zemljom (ESI) a drugi indeks nastanjivosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15336,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16491],"class_list":["post-15335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-egzoplanet"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15335"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15335\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n1. Zemlja – 1,00
\n2. Gliese 581g – 0,89
\n3. Gliese 581d – 0,74
\n4. Gliese 581c – 0,70
\n5. Mars – 0,70
\n6. Merkur – 0,60
\n7. HD 69830 d – 0,60
\n8. 55 Cnc c – 0,56
\n9. Mjesec – 0,56
\n10. Gliese 581e – 0,53<\/p>\n
\n1. Titan – 0,64
\n2. Mars – 0,59
\n3. Europa – 0,49
\n4. Gliese 581g – 0,45
\n5. Gliese 581d – 0,43
\n6. Gliese 581c – 0,41
\n7. Jupiter – 0,37
\n8. Saturn – 0,37
\n9. Venera – 0,37
\n10. Enkelad – 0,35<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"