tportal<\/a>.<\/p>\nGRB-ovi su najsna\u017eniji poznati bljeskovi u svemiru koji nalikuju na svjetlost svjetionika. Njima dominiraju zrake velike energije poznate kao gama zrake. Obi\u010dno nastaju kada goleme zvijezde na kraju svoga \u017eivota snagom fuzije vi\u0161e ne uspijevaju stvoriti pritisak koji bi bio dovoljan da se suprotstavi gravitaciji pa se uru\u0161avaju i oblikuju crne rupe. Materija koja upada u crnu rupu u okolini stvara vru\u0107i disk, a okomito na njegovu ravan, gore i dolje, izbacuje mlaz plazme koji mo\u017ee dose\u0107i brzine ve\u0107e od 99.9999 posto brzine svjetlosti. Mlaz koji iza\u0111e iz mati\u010dne zvijezde u kratko vrijeme u svemir osloba\u0111a toliko energije koliko \u0107e na\u0161e Sunce stvoriti u 10 milijardi godina. Ovi bljeskovi uglavnom traju izme\u0111u 20 i 40 sekundi.<\/p>\n
Petar Mimica je ro\u0111en u Splitu 1978. godine. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u Omi\u0161u, a matemati\u010dku gimnaziju u Splitu. Od 1996. do 2001. studirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu. 2001. je dobio presti\u017enu doktorsku stipendiju dru\u0161tva Max-Planck pa je od 2001. do 2004. bio na doktoratu na Max-Planck-Institutu za Astrofiziku u Garchingu pokraj Muenchena. 2006. dobio je presti\u017enu dvogodi\u0161nju postdoktorsku Marie-Curie stipendiju i po\u010deo raditi na Sveu\u010dili\u0161tu u Valenciji. Od 2008. do 2010. radio je na projektu “Superra\u010dunala i znanost”, a od po\u010detka ove godine na projektu “CAMAP: Computer Aided Modeling of Astrophysical Plasmas”.<\/p>\n
Me\u0111utim, prema podacima koje je Swift prikupio na Bo\u017ei\u0107 2010. godine, bljesak tijela nazvanog GRB 101225A, udaljenog oko 5 i pol milijardi svjetlosnih godina, trajao je du\u017ee od pola sata. Uz to, imao je jo\u0161 jedno neobi\u010dno svojstvo – za razliku od uobi\u010dajenih GRB-ova, u kojima je zra\u010denje posljedica sudara hladnog mlaza materije s me\u0111uzvjezdanim plinom, njegov je spektar imao sna\u017ene karakteristike toplinskog zra\u010denja.<\/p>\n
Na temelju Swiftovih podataka Mimica i njegovi kolege zaklju\u010dili su da je potrebno prona\u0107i novi scenarij koji bi objasnio ovako neobi\u010dan doga\u0111aj. U svojem radu, predstavljenom u Natureu, tim je krenuo od pretpostavke da je GRB 101225A nastao u tzv. binarnom sustavu zvijezda, spajanjem neutronske zvijezde s helijevom jezgrom zvijezde-diva. Na temelju simulacija super-ra\u010dunala “LLu\u00eds Vives”, koje ima 960 GB RAM-a i 15 TB memorije na disku, znanstvenici su zaklju\u010dili da je u posljednjoj fazi postojanja ovog egzoti\u010dnog sustava neutronska zvijezda u\u0161la u zvijezdu-diva i toliko ju poremetila da je ova izgubila gotovo cijelu vodikovu omotnicu. Putovanje neutronske zvijezde zavr\u0161ilo je dramati\u010dnim stapanjem s helijevom jezgrom koje je pokrenulo eksploziju ogromnih razmjera. Budu\u0107i da je ona zapo\u010dela unutar zvijezde-diva, u po\u010detku nije bila vidljiva. No kada se velika koli\u010dina energije probila kroz izba\u010denu omotnicu, mlazovi svjetla postali su vidljivi i za Swiftove detektore. Na svom putu kroz omotnicu mlazovi su morali pro\u0107i kroz uske pukotine blizu sjevernog i ju\u017enog pola zvijezde-diva, pri \u010demu su se zagrijali do ogromnih temperatura i emitirali toplinsko zra\u010denje koje je opazio NASA-in svemirski teleskop.<\/p>\n
Istra\u017euju\u0107i neka ranija promatranja tim u Valenciji otkrio je jo\u0161 jedan primjer eksplozije iz 2006. godine koji je pokazao jako sli\u010dna svojstva i potvrdio njihove zaklju\u010dke.<\/p>\n
Mimica ka\u017ee da je kori\u0161tenje simulacija u astrofizici uobi\u010dajeno u gotovo svim podru\u010djima i na svim razinama, od modeliranja nastanka planeta do razumijevanja strukture \u010ditavog svemira. “Astrofizi\u010dki problemi dana\u0161njice zahtijevaju opisivanje fizikalnih procesa na mnogo prostornih i vremenskih skala, \u0161to onemogu\u0107uje da se rje\u0161avaju papirom i olovkom. Simulacije su ra\u010dunalne primjene dobro poznatih matemati\u010dkih metoda za rje\u0161avanje fizikalnih jednad\u017ebi i pouzdane su onoliko koliko su poznati po\u010detni uvjeti sustava i fizikalni zakoni koji njime upravljaju”, objasnio je Mimica.<\/p>\n
<\/embed><\/object><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Petar Mimica, hrvatski astrofizi\u010dar na Sveu\u010dili\u0161tu u Valenciji u novom je broju renomiranog \u010dasopisa Nature objavio zanimljivu studiju koja otkriva izuzetno dinami\u010dan proces u kojem umiru neke od masivnijih zvijezda u svemiru. Mimicu i njegove kolege u timu koji prevodi Christina Th\u00f6ne s Andaluzijskog Instituta za Astrofiziku u Granadi, na istra\u017eivanje su potaknule snimke NASA-inog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":15389,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[],"class_list":["post-15388","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15388"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15388\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}