Wilhelm Conrad R\u00f6ntgen ro\u0111en je 27. o\u017eujka 1845. u Lennepu, Njema\u010dka. Bio je jedino dijete u obitelji proizvo\u0111a\u010da i trgovaca tekstilom.<\/p>\n
Kada je imao tri godine, preselio se s obitelji u Apeldoorn u Nizozemskoj gdje je poha\u0111ao \u0161kolu Martinus Herman van Doorn. Tijekom \u0161kolovanja nije se posebno isticao. Unato\u010d tome bio je iznimno vje\u0161t pri izradi mehani\u010dkih izuma \u0161to je karakteristika koja \u0107e ga pratiti cijeli \u017eivot. <\/p>\n
Srednju tehni\u010dku \u0161kolu upisao je 1862. u Ultrechtu. Iz nje je nepravedno izba\u010den nakon optu\u017ebe da je nacrtao karikaturu jednog od profesora. Nakon toga se probao upisati na Sveu\u010dili\u0161te u Ultrechtu kako bi studirao fiziku. Kako nije imao svjedod\u017ebu srednje \u0161kole, nije uspio u svojem naumu.Uputio se u Zurich na fakultet politehnike, nakon \u0161to je saznao da je za upis dovoljno polo\u017eiti prijemni ispit. Uspje\u0161no je polo\u017eio prijemni, nakon \u010dega je zapo\u010deo studij mehanike. R\u00f6ntgen je poha\u0111ao predavanja koje je dr\u017eao Clausius te je radio u laboratoriju koji je vodio Kundt. Obadvojica su izvr\u0161ili izniman utjecaj na R\u00f6ntgenov znanstveni razvoj. Doktorirao je 1869. na Sveu\u010dili\u0161tu u Zurichu nakon \u010dega je postao Kundtov asistent. <\/p>\n
Prvi znanstveni rad koji je objavio 1870. bavio se temperaturama plinova, a dvije godine kasnije objavio je rad o termalnoj vodljivosti kristala. Neki od drugih problema kojima se bavio uklju\u010duju elektri\u010dne i druge karakteristike kvarca, utjecaj pritiska na prijelomne indekse raznih teku\u0107ina, varijacije u ulozi temperature i kompresibilnosti vode i drugih teku\u0107ina te fenomen \u0161irenja ulja po vodi. Unato\u010d tome R\u00f6ntgenovo ime se ponajprije ve\u017ee za njegovo otkri\u0107e X-zraka.<\/p>\n
R\u00f6ntgen je 1895. prou\u010davao fenomen koji se javlja prilikom prolaska elektri\u010dne struje kroz plin pod iznimno niskim tlakom. Ovo podru\u010dje ve\u0107 su ranije istra\u017eivali J.Plucker, J.W Hittorf, C.F. Varley, E. Goldstein, Sir William Crookes, H. Hertz i Ph. Von Lenard. Rad ovih znanstvenika otkrio je karakteristike katodnih zraka \u2013 koje nastaju prolaskom elektri\u010dne struje visokog napona kroz rijetke plinove. R\u00f6ntgena je rad na katodnim zrakama doveo do otkri\u0107a potpuno nove vrste zraka. 8. studenog 1895., R\u00f6ntgen je otkrio da ukoliko je izlazna cijev zatvorena debelim crnim kartonom i ukoliko radi u zamra\u010denoj sobi, papirnati tanjur \u010dija je jedna strana premazana barij-platino-cijanidom i postavljena na put zraka, postaje fluorescentna \u010dak i kada je udaljena dva metra od izlazne cijevi.<\/p>\n
Nakon provo\u0111enja dodatnih eksperimenata, otkrio je da predmeti razli\u010ditih debljina postavljeni na put zraka pokazuju razli\u010dite stupnjeve prozirnosti kada ih se snimi na fotografsku plo\u010du. Nakon \u0161to je imobilizirao ruku svoje \u017eene te je namjestio na put zraka ispred fotografske plo\u010de, primijetio je sjene koju su bacale kosti i prsten koji je nosila na ruci te mi\u0161i\u0107e koji su zbog podlo\u017enosti zrakama bacali slabiju sjenu. To je ujedno bio i prvi rendgenogram ikada napravljen. <\/p>\n
U kasnijim eksperimentima, R\u00f6ntgen je dokazao da nove zrake nastaju nakon sudara katodnih zraka sa materijom. Kako je bila rije\u010d o nepoznatoj pojavi, R\u00f6ntgen ih je nazvao X-zrake. Max von Laue i njegovi studenti kasnije su dokazali kako su zrake istoga elektromagnetskog podrijetla kao i svjetlo, ali se razlikuju po vi\u0161oj frekvenciji kojom vibriraju. R\u00f6ntgenu je njegovo otkri\u0107e priskrbilo veliki broj nagrada i priznanja. Unato\u010d tome, ostao je iznimno skroman i povu\u010den. William R\u00f6ntgen preminuo je 10. velja\u010de 1923. od karcinoma debeloga crijeva.<\/p>\n