{"id":1551,"date":"2010-06-15T23:00:00","date_gmt":"2010-06-15T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nova-primjena-najtanjega-materijala-na-svijetu\/"},"modified":"2019-10-04T14:10:29","modified_gmt":"2019-10-04T12:10:29","slug":"nova-primjena-najtanjeg-materijala-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nova-primjena-najtanjeg-materijala-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Nova primjena najtanjeg materijala na svijetu"},"content":{"rendered":"<p>Grafenov oksid, materijal sa\u010dinjen od samo jednog sloja atoma, nastaje reakcijom praha grafita i jakih oksidacijskih sredstava. Zbog mogu\u0107nosti brze pretvorbe u grafen, u posljednje je vrijeme uspio zainteresirati \u0161iru znanstvenu zajednicu.<\/p>\n<p>Izgleda da bi grafen mogao biti jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg se iz tog razloga i intenzivno prou\u010dava.Ipak, prema mi\u0161ljenju Jiaxing Huanga &#8211; profesora asistenta znanosti materijala i strojarstva &#8211; i njegovog znanstvenog tima na McCormick \u0161koli za strojarstvo i primijenjenu znanost pri Sveu\u010dili\u0161tu Northwestern, grafenov oksid zapravo je mnogo zanimljiviji. Huang i njegov tim ve\u0107 godinama prou\u010davaju taj materijal i otkrili su na\u010din na koji se na\u010din mo\u017ee organizirati plo\u010de grafenovog oksida u oblik latica koje plutaju na povr\u0161ini vode.<\/p>\n<p>Uspjeli su pomo\u0107u blica fotoaparata prevesti grafenov oksid u grafen, a otkrili su i tehniku fuorescentnog kaljenja ne bi li grafen u\u010dinili vidljivim ispod mikroskopa. Sada, u suradnji s Kenneth R. Shullom, profesorom znanosti materijala i strojarstva, otkrili su kako se plo\u010de grafenovog oksida pona\u0161aju kao povr\u0161inski aktivne tvari, kemijske supstance sadr\u017eane u sapunima i \u0161amponima koje razla\u017eu mrlje u vodi. Rezultati ovog istra\u017eivanja objavljeni su putem Interneta u znanstvenom \u010dasopisu <em>Journal of the American Chemical Society<\/em>.<\/p>\n<p>Znanstvena zajednica upoznata je s grafenovim oksidom vi\u0161e od jednog stolje\u0107a i uglavnom ga se opisuje kao hidrofilnog, drugim rije\u010dima: privla\u010di ga voda. S druge strane, Huang i njegov tim su, na temelju dijela strukture koja odbija vodu, pretpostavili amfoliti\u010dka svojstva grafenovog oksida (mo\u017ee i privla\u010diti i odbijati vodu). &#8220;Mi razmatramo grafenov oksid kao meki materijal&#8221;, navodi Huang. &#8220;Ovdje se u biti radi o dvodimenzionalnom polimeru sastavljenom od ugljika, vodika i kisika. Grafen mo\u017eemo sagledati i kao koloidni sustav \u010destica koji poprima neke egzoti\u010dne oblike.&#8221;<\/p>\n<p>Ne bi li testirali svoju hipotezu, Huang i njegov tim uronili su <a target=\"_self\" href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novi-pristup-pronalasku-i-uklanjanju-defekata-u-grafenu\/\" rel=\"noopener noreferrer\">grafen<\/a> u karboniziranu vodu. Otkrili su kako se plo\u010de grafena hvataju na mjehuri\u0107e te se na taj na\u010din izdi\u017eu do povr\u0161ine. To je pona\u0161anje identi\u010dno pona\u0161anju povr\u0161inski aktivnih tvari. Sljede\u0107e \u0161to su otkrili jest da grafenov oksid mo\u017ee dispergirati kapljice ulja u vodi &#8211; jo\u0161 jedno svojstvo povr\u0161inski aktivnih tvari.Prema Huangu, ovaj novi uvid u osnovna svojstva grafenovog oksida izuzetno je va\u017ean za razumijevanje na\u010dina obrade i upotrebe, a mogao bi dovesti i do novih primjena materijala. Zahvaljuju\u0107i svojstvima povr\u0161inski aktivne tvari,mogao bi se koristiti za disperziju netopljivih materijala, poput nanocijevi. Uobi\u010dajene povr\u0161inski aktivne tvari ne provode elektri\u010dnu struju pa ako ih se koristi za disperziju vodljivih materijala potrebno ih je ukloniti nakon tretiranja. Grafenov oksid, koji zagrijavanjem prelazi u vodljivi grafen, \u010dak bi i pove\u0107ao vodljivost.<\/p>\n<p>Kemijsko pona\u0161anje analogno pona\u0161anju povr\u0161inski aktivnih tvari dovelo je do jo\u0161 jednog uzbudljivog otkri\u0107a. Naime, uo\u010deno je kako povr\u0161ina vode mo\u017ee poslu\u017eiti kao filter za odvajanje plo\u010da grafenovog oksida razli\u010ditih veli\u010dina. &#8220;\u0160to je plo\u010da manja, postaje vi\u0161e hidrofilna pa \u0107e s vremenom potonuti&#8221;, navodi Huang. Ovaj efekt uvelike olak\u0161ava prikupljanje ve\u0107ih plo\u010da grafenovog oksida koje su korisnije u proizvodnju ure\u0111aja zasnovanih na grafenovom oksidu.&#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.northwestern.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Northwestern University<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grafenov oksid, materijal sa\u010dinjen od samo jednog sloja atoma, nastaje reakcijom praha grafita i jakih oksidacijskih sredstava. Zbog mogu\u0107nosti brze pretvorbe u grafen, u posljednje je vrijeme uspio zainteresirati \u0161iru znanstvenu zajednicu. Izgleda da bi grafen mogao biti jeftin materijal za prozirnu i fleksibilnu elektroniku zasnovanu na ugljiku kojeg se iz tog razloga i intenzivno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015516,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16988],"class_list":["post-1551","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-materijal"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1551\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}