{"id":1569,"date":"2010-06-17T23:00:00","date_gmt":"2010-06-17T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/bebe-u-najranijoj-dobi-zapaaju-brojeve-veliine-i-trajanje\/"},"modified":"2016-10-28T00:30:46","modified_gmt":"2016-10-27T22:30:46","slug":"bebe-u-najranijoj-dobi-zapazaju-brojeve-velicine-i-trajanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/bebe-u-najranijoj-dobi-zapazaju-brojeve-velicine-i-trajanje\/","title":{"rendered":"Bebe u najranijoj dobi zapa\u017eaju brojeve, veli\u010dine i trajanje"},"content":{"rendered":"

\u010cak i prije nego nau\u010de govoriti, djeca mogu prihvatiti informacije o brojevima, veli\u010dini i vremenu na slo\u017eenije na\u010dine nego \u0161to se to ranije shva\u0107alo, navodi studija koju je vodila psihologinja Stella Lourenco s Emory University<\/em>.<\/p>\n

“Pokazali smo da su devetomjese\u010dne bebe u stanju razlikovati odnose `vi\u0161e od` ili `manje od` ako se radi o brojevima, veli\u010dini i trajanju. Zaista je izuzetno da bebe trebaju iskustvo samo s jednim od tih kvantitativnih pojmova da bi odredile kako bi ostale veli\u010dine trebale izgledati”, ka\u017ee Lourenco. Lourenco je tijekom studije sura\u0111ivala s neuroznanstvenikom Matthew Longom s University College<\/em>, London. Rezultati ove studije bit \u0107e objavljeni u sljede\u0107em broju \u010dasopisa Psychological Science<\/em>. U svom najpoznatijem djelu “Na\u010dela psihologije”, objavljenom 1890., William James iznosi da bebe svijet oko sebe do\u017eivljavaju kao “veliku \u0161arenu zbrku punu zvukova.” Rezultati brojnih istra\u017eivanja provedenih u godinama koje su slijedile govore potpuno suprotno.<\/p>\n

“Na\u0161i rezultati pokazuju da bebe na temelju informacija o koli\u010dini organiziraju svoje do\u017eivljavanje svijeta ve\u0107 u prvim mjesecima \u017eivota”, ka\u017ee Lourenco. “Izgleda da se koli\u010dina rabi kao alat pri stvaranju predvi\u0111anja.” Lourenco se usmjerila na razvoj prostorne percepcije i njezin odnos s drugim kognitivnim dimenzijama, kao \u0161to su obrada brojeva i percepcija vremena. Prethodna istra\u017eivanja su pokazala duboku povezanost razli\u010ditih kognitivnih domena na neuronskoj razini. Testovi pokazuju da na primjer odrasli povezuju manje brojeve s lijevom stranom prostora i ve\u0107e brojeve s desnom stranom. “To je kao da ne\u0161to izvan nas vlada na\u0161im glavama”, ka\u017ee Lourenco o uo\u010denom fenomenu. Ostali testovi pokazuju da odrasli, kada ih se zatra\u017ei da brzo odaberu ve\u0107i od dva broja, imaju te\u0161ko\u0107a ako je ve\u0107i broj prikazan manjim znamenkama od manjeg broja. Lourenco je \u017eeljela istra\u017eiti prikuplja li na\u0161 mozak jednostavno statisti\u010dke pravilnosti kroz ponavljano iskustvo i povezanost s jezikom ili je pak op\u0107i sustav veli\u010dina prisutan ve\u0107 rano u \u017eivotu.<\/p>\n

Tijekom ispitivanja devetomjese\u010dnim bebama su pokazivane skupine objekata na zaslonu ra\u010dunala. “Bebe zanima sve novo”, obja\u0161njava Lourenco, “i mi mjerenjem duljine njihovog pozornog gledanja mo\u017eemo shvatili kako one obra\u0111uju informacije.” Kada su djeci prikazane slike ve\u0107ih objekata koji su bili crne boje sa prugicama i manje objekte koji su bili bijeli s to\u010dkicama, bebe su o\u010dekivale iste uzorke (ve\u0107e crno s prugicama – manje bijelo s to\u010dkicama) i u usporedbama brojeva i trajanja. Na primjer, ako je bio prikazan veliki broj bijelih objekata s to\u010dkicama, beba \u0107e sliku promatrati dulje, nego ako je prikazan veliki broj crnih predmeta s prugama.<\/p>\n

“Kad djeca svoju pozornost na prikazu zadr\u017ee du\u017ee, to sugerira njihovo iznena\u0111enje naru\u0161avanjem o\u010dekivanog uzorka”, ka\u017ee Lourenco. “Izgleda da bebe o\u010dekuju da se razli\u010dite dimenzije koje su im prikazane nalaze u odre\u0111enom odnosu. Dobiveni rezultati upu\u0107uju da se ljudi mo\u017eda ra\u0111aju s op\u0107im sustavom veli\u010dina ili se on uspostavlja u vrlo ranoj dobi”, ka\u017ee Lourenco. “Iznena\u0111enje predstavlja nalaz kako informaciju o koli\u010dini koristimo kako bi svijet u\u010dinili razumljivim.” Lourenco je nedavno dobila financijsku potporu u iznosu od 300 000 dolara iz Fonda John Merck, koji je namijenjen mladim istra\u017eiva\u010dima koji se bave problemima spoznaje ili biolo\u0161kom znano\u0161\u0107u koja prou\u010dava pote\u0161ko\u0107e u razvoju. Lourenco se planira u nastavku svog rada posvetiti izu\u010davanju na\u010dina kvantitativne obrade informacija u ranoj dobi, kako u uobi\u010dajenim tako i u atipi\u010dnim situacijama.<\/p>\n

Njezin cilj je istra\u017eiti jedan od poreme\u0107aja u\u010denja poznat kao diskalkulija. On je definiran kao skup specifi\u010dnih te\u0161ko\u0107a u u\u010denju matematike\/aritmetike i u obavljanju matemati\u010dkih\/aritmeti\u010dkih zadataka, pa ga smatramo analognim disleksiji. “Disleksija je privukla puno pa\u017enje u nekoliko posljednjih desetlje\u0107a”, ka\u017ee Lourenco. “Kako se na\u0161 svijet sve vi\u0161e okre\u0107e tehnici i tehnologijama, a studenti u Sjedinjenim Dr\u017eavama zaostaju za drugim zemaljama u matematici, potrebno je posvetiti vi\u0161e pozornosti zaklju\u010divanju o brojevima, prostoru i vremenu. \u017deljela bih istra\u017eiti uzroke diskalkulije i time dobiti osnovu za uklanjanje poreme\u0107aja kod djece koja imaju pote\u0161ko\u0107e u kvantitativnom rasu\u0111ivanju.”<\/p>\n

Izvor: Emory University<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i prije nego nau\u010de govoriti, djeca mogu prihvatiti informacije o brojevima, veli\u010dini i vremenu na slo\u017eenije na\u010dine nego \u0161to se to ranije shva\u0107alo, navodi studija koju je vodila psihologinja Stella Lourenco s Emory University. “Pokazali smo da su devetomjese\u010dne bebe u stanju razlikovati odnose `vi\u0161e od` ili `manje od` ako se radi o brojevima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015529,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554],"class_list":["post-1569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-djeca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1569"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1569\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}