{"id":1605,"date":"2010-06-24T23:00:00","date_gmt":"2010-06-24T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/objanjeno-rizino-ponaanje-oboljelih-od-parkinsonove-bolesti\/"},"modified":"2020-10-15T15:09:22","modified_gmt":"2020-10-15T13:09:22","slug":"objasnjeno-rizicno-ponasanje-oboljelih-od-parkinsonove-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/objasnjeno-rizicno-ponasanje-oboljelih-od-parkinsonove-bolesti\/","title":{"rendered":"Obja\u0161njeno &#8216;rizi\u010dno pona\u0161anje&#8217; oboljelih od Parkinsonove bolesti"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici s UCL-a (<em>University College London<\/em>) objasnili su rizi\u010dno pona\u0161anje oboljelih od Parkinsonove bolesti, rijetkom nuspojavom, posljedicom standardnih metoda lije\u010denja ove bolesti. Rezultati obiluju implikacijama za daljnja farmakolo\u0161ka pomagala.<\/p>\n<p>Standardne metode lije\u010denja Parkinsonove bolesti, koje funkcioniraju na na\u010din poja\u010dane signalizacije dopamina u mozgu, mogu dovesti do vrlo rizi\u010dnog pona\u0161anja, poznatog kao \u201cimpulzivno-kompulzivni spektar pona\u0161anja\u201d (IKSP) u oko 5-10% bolesnika.<\/p>\n<p>Najnovija saznanja, recentno objavljena u \u010dasopisu <em>Neuropsychopharmacology<\/em>, nude mogu\u0107e obja\u0161njenje takvog pona\u0161anja &#8211; reducirana samokontrola u kombinaciji s iznena\u0111uju\u0107e normalnom motivacijom. Znanstvenici su dokazali da oboljeli od Parkinsonove bolesti s IKSP-om iskazuju ve\u0107u spremnost u\u017eivanja u trenutnim, manjim koracima za razliku od o\u010dekivanja kompleksnijih koraka koji ih \u010dekaju u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&#8220;Neki pacijenti prokockaju svu svoju \u017eivotnu u\u0161te\u0111evinu, dok drugi zavr\u0161e s ogromnim minusom na kreditnoj kartici. Ova studija nagla\u0161ava upravo posljedice takvog pona\u0161anja, te bi svakako mogla pomo\u0107i u lije\u010denju oboljelih od Parkinsonove bolesti u budu\u0107nosti&#8221;, zaklju\u010dila je Charlotte Housden, glavna autorica studije odra\u0111ene na UCL-ovom <em>Institute of Cognitive Neuroscience<\/em>, trenutno na <em>University of Cambridge<\/em>.<\/p>\n<p>Znanstvenici su prou\u010davali skupinu 36 pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti, od kojih je polovina imala IKSP te ih usporedila sa skupinom od 20 starijih volontera, bez Parkinsonove bolesti. Ispitanici su odgovarali na dva testa: ra\u010dunalnu igru koja je mjerila motivaciju, u kojoj su sudionici poku\u0161ali osvojiti gotovinu reagiraju\u0107i brzo te svladavaju\u0107i povezanosti slike i novca, te upitnik o financijskim odlukama.Upitnik je mjerio formu impulzivnosti poznatu kao &#8220;eskontiranje s odgodom&#8221;, ispituju\u0107i jesu li ljudi spremniji prihvatiti manju, trenutnu isplatu ili bi radije \u010dekali ve\u0107u isplatu. Primjerice, biste li radije trenutno prihvatili 50 \u00a3 ili \u00a3 80 za mjesec dana?<\/p>\n<p>Podaci su pokazali jasan rezultatni uzorak. Protivno o\u010dekivanjima znanstvenika, pacijenati oboljeli od <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-povezuje-huntingtonovu-parkinsonovu-i-alzheimerovu-bolest\/\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">Parkinsonove<\/a> bolesti koji su patili od IKSP-a, nisu bili izrazito motiviraniji zaraditi novac na ra\u010dunalnoj igri od kontrolnih volontera. Jednako tako nisu prednja\u010dili u usvajanju podra\u017eaja koji rezultiraju zaradom. S druge strane, u sklopu upitnika, znatno su privr\u017eeniji bili odabiru isplate neposrednih manjih nov\u010danih svota, za razliku od naknadnih, ve\u0107ih nov\u010danih svota.<\/p>\n<p>Dr. Jonathan Roiser, s UCL-ova instituta za kognitivnu neuroznanost i voditelj studije izjavio je: &#8220;Obrazac impulzivnija odabira zajedno sa svje\u017eom motivacijom i usvajanjem spoznaja name\u0107e zaklju\u010dak da IKSP mo\u017ee biti posredovan poreme\u0107ajem samokontrole, umjesto pretjerane motivacije nagra\u0111ivanja.&#8221; Znanstvenici se nadaju da \u0107e ovo istra\u017eivanje pomo\u0107i u otkrivanju i lije\u010denju IKSP-a u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Charlotte Housden poja\u0161njava: &#8220;\u010cesto, nakon \u0161to su neurolozi prepoznali ovo rizi\u010dno pona\u0161anje, njihova jedina opcija jest smanjenje doze farmakolo\u0161kih pomagala zadu\u017eenih za lije\u010denje primarnih simptoma Parkinsonove bolesti, kao \u0161to su tremor i uko\u010denost. Me\u0111utim, obzirom da je neizbje\u017ena posljedica ovakve strategije daljnje pogor\u0161anje primarnih simptoma, situacija je daleko od idealne. Na\u0161i rezultati sugeriraju da bi lije\u010denje impulzivnosti u pacijenata oboljelih od Parkinsonovoj bolesti s IKSP-om, primjerice lijekovima koji se koriste za lije\u010denje drugih vrsta impulzivnih pona\u0161anja, moglo reducirati njihova rizi\u010dna pona\u0161anja, ne pogor\u0161avaju\u0107i pritom njihove primarne simptome.&#8221;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ucl.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University College London<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici s UCL-a (University College London) objasnili su rizi\u010dno pona\u0161anje oboljelih od Parkinsonove bolesti, rijetkom nuspojavom, posljedicom standardnih metoda lije\u010denja ove bolesti. Rezultati obiluju implikacijama za daljnja farmakolo\u0161ka pomagala. Standardne metode lije\u010denja Parkinsonove bolesti, koje funkcioniraju na na\u010din poja\u010dane signalizacije dopamina u mozgu, mogu dovesti do vrlo rizi\u010dnog pona\u0161anja, poznatog kao \u201cimpulzivno-kompulzivni spektar pona\u0161anja\u201d (IKSP) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015562,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16975],"class_list":["post-1605","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-parkinson"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1605"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1605\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}