Svi smo mi barem jednom iskusili na novom mjestu osje\u0107aj da smo sigurno ve\u0107 bili ovdje. \u010cudesan osje\u0107aj, popularno zvan d\u00e9j\u00e0 vu, doga\u0111a se kad osje\u0107amo da nam je nova situacija otprije poznata, iako postoje dokazi da se situacija nije mogla prethodno dogoditi.<\/p>\n
Dugo vremena ovaj se jeziv osjet pripisivao sva\u010demu, od paranormalnih smetnji do neurolo\u0161kih poreme\u0107aja. Me\u0111utim, posljednjih godina, kako se sve vi\u0161e znanstvenika po\u010delo baviti tim fenomenom, pro\u0161irile su se brojne teorije o d\u00e9j\u00e0 vu-ju koje sugeriraju da se ne radi samo o zastoju u memorijskom sustavu na\u0161eg mozga. Izvje\u0161taj psihologice s Colorado State University<\/em>, Anne M. Cleary, objavljen u Current Directions in Psychological Science<\/em>, \u010dasopisu Dru\u0161tva psiholo\u0161ke znanosti, opisuje otkri\u0107a o d\u00e9j\u00e0 vu-ju, uklju\u010duju\u0107i brojne sli\u010dnosti izme\u0111u d\u00e9j\u00e0 vu-ja i na\u0161eg shva\u0107anja ljudskog pam\u0107enja prepoznavanjem.<\/p>\n Pam\u0107enje prepoznavanjem tip je pam\u0107enja koji nam omogu\u0107ava da shvatimo kako smo ono \u0161to trenutno do\u017eivljavamo ve\u0107 bili do\u017eivjeli prije, kao primjerice kad prepoznamo prijatelja na ulici ili \u010dujemo poznatu pjesmu na radiju. Mozak fluktuira izme\u0111u dva razli\u010dita tipa pam\u0107enja prepoznavanjem: prisje\u0107anja i upoznatosti. Prepoznavanje temeljeno na prisje\u0107anju doga\u0111a se kad mo\u017eemo to\u010dno odrediti slu\u010daj kad se trenutna situacija ve\u0107 dogodila u pro\u0161losti. S druge strane, kod prepoznavanja temeljenog na upoznatosti, doga\u0111a se da nam se na\u0161a trenutna situacija \u010dini poznata, no ne sje\u0107amo se kad se to\u010dno dogodila u pro\u0161losti. Primjerice, vidimo poznatog \u010dovjeka u trgovini, no jednostavno se ne mo\u017eemo sjetiti odakle ga znamo. Za d\u00e9j\u00e0 vu se vjeruje da je primjer prepoznavanja temeljenog na upoznatosti \u2013 tijekom d\u00e9j\u00e0 vu-ja uvjereni smo da prepoznajemo situaciju, no nismo sigurni za\u0161to.<\/p>\n Cleary je provodila eksperimente u kojima je testirala prepoznavanje temeljeno na upoznatosti u kojima su sudionici dobili listu imena slavnih osoba. Kasnije im je pokazana zbirka fotografija slavnih osoba; neke su fotografije odgovarale imenima na listi, neke fotografije nisu. Dobrovoljcima je re\u010deno da identificiraju slavne na fotografijama i nazna\u010de kolika je vjerojatnost da se imena slavnih nalaze na listi koju su prethodno vidjeli. Rezultati su bili iznena\u0111uju\u0107i. \u010cak i kad dobrovoljci nisu mogli identificirati slavne osobe na fotografiji, imali su svijest o tome koja su imena prethodno prou\u010dili, a koja nisu. Odnosno, nisu mogli identificirati izvor svoje upoznatosti sa slavnom osobom, no znali su da im je slavna osoba poznata. Cleary je ponovila pokus zamijeniv\u0161i slavne osobe sa slavnim mjestima (kao \u0161to su Stonehenge i Taj Mahal) i dobila sli\u010dne rezultate. Ova otkri\u0107a pokazuju da su sudionici spremili mali dio sje\u0107anja, no to je sje\u0107anje bilo maglovito pa ga nisu mogli povezati s novim do\u017eivljajima.<\/p>\n Cleary je tako\u0111er provela pokuse kako bi otkrila koje zna\u010dajke ili elementi situacija mogu potaknuti osje\u0107aj upoznatosti. Sudionici su morali prou\u010diti nasumi\u010dnu listu rije\u010di. Tijekom testiranja prepoznavanja rije\u010di, neke rije\u010di u testu bile su sli\u010dne prethodnim rije\u010dima, iako mo\u017eda samo po zvuku, no dobrovoljci su spomenuli da su osjetili upoznatost s novim rije\u010dima, iako se nisu mogli prisjetiti prethodnih rije\u010di koje su sli\u010dno zvu\u010dale i time bile izvor te upoznatosti. Prethodno istra\u017eivanje tako\u0111er je pokazalo da ljudi osje\u0107aju upoznatost kad im se poka\u017ee vizualni fragment koji sadr\u017ei izolirane geometrijske oblike koje su ranije do\u017eivjeli. Ovo nam sugerira da poznati geometrijski oblici mogu stvoriti osje\u0107aj da smo ranije vidjeli \u010ditav novi prizor.<\/p>\n Ovi rezultati podupiru ideju da se doga\u0111aji i epizode koje do\u017eivljavamo pohranjuju u na\u0161e pam\u0107enje kao zasebni elementi ili dijelovi doga\u0111aja. D\u00e9j\u00e0 vu se mo\u017ee dogoditi kad nas specifi\u010dni aspekti trenutne situacije podsje\u0107aju na odre\u0111ene aspekte situacija koje su se prethodno dogodile; ako postoji puno preklapanja me\u0111u elementima novih i starih situacija, imamo sna\u017ean osje\u0107aj upoznatosti. \u201ePostoje mnoge paralele izme\u0111u obja\u0161njenja d\u00e9j\u00e0 vu-ja i teorija ljudskog pam\u0107enja prisje\u0107anjem\u201c, zaklju\u010duje Cleary. \u201eTeorije o prepoznavanju temeljenom na upoznatosti i laboratorijske metode koje smo koristili u prou\u010davanju mogu biti posebno korisne za razja\u0161njavanje procesa koji uzrokuju do\u017eivljaje d\u00e9j\u00e0 vu-ja.\u201c<\/p>\n