Istra\u017eiva\u010di predvi\u0111aju da \u0107e ugljikov dioksid dosegnuti razine dvostruke od onih u predindustrijskom razdoblju do 2050. godine, \u0161to \u0107e zakomplicirati poljoprivredne potrebe za proizvodnjom dovoljno hrane za stanovni\u0161tvo u ubrzanom porastu.<\/p>\n
Promjene u sastavu atmosfere Zemlje uzrokovane ljudskim djelovanjem vjerojatno \u0107e promijeniti bolesti biljaka u budu\u0107nosti. Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Illinois prou\u010davaju utjecaj povi\u0161ene razine ugljikovog dioksidam povi\u0161ene razine ozona i vi\u0161ih temperatura atmosfere na bolesti biljaka koje mogu utjecati na usjeve u ovim uvjetima koji se mijenjaju. Darin Eastburn, izvanredni profesor biljnogojstva na Sveu\u010dili\u0161tu Illinois vrednovao je efekte povi\u0161enih razina ugljikovog dioksida i ozona na tri ekonomski va\u017ene bolesti soje u uvjetima prirodnih polja u jedinici oboga\u0107ivanja soje koncentriranim slobodnim zrakom (SoyFACE) u Urbani. Bolesti pahuljasta pepelnica, sme\u0111a pjegavost Septoria i sindrom iznenadne smrti prou\u010davane su od 2005. do 2007. godine uz kori\u0161tenje vizualnih pregleda i analiza digitalnih slika. Dok su promjene u sastavu atmosfere promijenile izra\u017eaj bolesti, reakcije tri patosustava zna\u010dajno su varirale, ka\u017ee Eastburn. Povi\u0161ene razine ugljikovog dioksida vjerojatnije \u0107e imati izravni utjecaj na bolesti biljaka putem promjena na biljci doma\u0107inu nego putem biljnih patogena.<\/p>\n
\u201eBiljke koje rastu u okoli\u0161ima s visokim razinama ugljikovog dioksida imaju tendenciju br\u017eeg i ve\u0107eg rasta, a imaju i gu\u0161\u0107e kro\u0161nje odnosno gu\u0161\u0107i gornji dio\u201c, ka\u017ee Eastburn. \u201eOvi gusti gornji dijelovi biljke pogoduju razvoju nekih bolesti jer niske razine svjetlosti i smanjena cirkulacija zraka omogu\u0107uju razvoj vi\u0161e relativne vla\u017enosti, \u0161to potpoma\u017ee rast i sporulaciju mnogih biljnih patogena.\u201c U isto vrijeme, biljke koje rastu u okoli\u0161ima s visokim razinama uglji\u010dnog dioksida tako\u0111er zatvaraju svoje pu\u010di, pore u li\u0161\u0107u koje omogu\u0107avaju biljci uzimanje ugljikovog dioksida i otpu\u0161tanje kisika, puno \u010de\u0161\u0107e. Budu\u0107i da biljni patogeni \u010desto ulaze u biljku kroz pu\u010di, \u010de\u0161\u0107e zatvaranje pu\u010di mo\u017ee pomo\u0107i u spre\u010davanju ulaska nekih patogena u biljku.<\/p>\n
Kod povi\u0161enog ozona rast biljke je zako\u010den, a rezultat su kra\u0107e biljke s manje gustim gornjim dijelom. Ovo mo\u017ee usporiti rast i reprodukciju odre\u0111enih patogena. Me\u0111utim, ozon tako\u0111er o\u0161te\u0107uje tkiva biljke \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i patogenima da lak\u0161e zaraze biljku. \u201ePovi\u0161ene razine uglji\u010dnog dioksida i ozona \u010dine biljku podlo\u017enijom nekim bolestima, no manje podlo\u017enom nekim drugim bolestima\u201c, ka\u017ee Eastburn. \u201eOvo je upravo ono \u0161to smo promatrali u na\u0161im pokusima vezanim uz klimatske promjene. SoyFACE Sveu\u010dili\u0161ta Illinois bila je prva jedinica u kojoj se biljke izla\u017eu povi\u0161enom ozonu pod uvjetom poljoprivrednog polja na otvorenom. \u201eJedinica SoyFACE omogu\u0107ila nam je procijeniti utjecaj prirodne varijabilnosti meteorolo\u0161kih faktora kao \u0161to su su\u0161a i temperatura zajedno s definiranim sastavom atmosfere (povi\u0161eni uglji\u010dni dioksid i ozon) na bolesti soje prirodnog postanka tijekom nekoliko sezona rasta\u201c, ka\u017ee Eastburn. On vjeruje da \u0107e rastu\u0107e temperature i promjene u sustavu padalina utjecati na razvoj epidemije bolesti biljaka<\/a>.<\/p>\n \u201eU nekim slu\u010dajevima promjene od svega nekoliko stupnjeva omogu\u0107ile su bolestima biljaka da se pojave ranije u sezoni, \u0161to je rezultiralo te\u017eim epidemijama bolesti\u201c, ka\u017ee Eastburn. \u201eRasponi nekih bolesti se pove\u0107avaju kako porast temperature omogu\u0107uje patogenima da prezime u regijama gdje im je prije bilo prehladno. Primjerice, toplije zime mogu omogu\u0107iti da biljka kudzu pro\u0161iri svoje podru\u010dje prema sjeveru. Budu\u0107i da je kudzu alternativni doma\u0107in patogenu sojine hr\u0111e, jedan od rezultata porasta temperature mo\u017ee biti pojavljivanje sojine hr\u0111e u Illinoisu ranije u vrijeme rasta soje, ka\u017ee Eastburn. \u201eInformacije koje dobivamo iz studija klimatske promjene pomo\u0107i \u0107e nam unaprijed se pripremiti na promjene znaju\u0107i koje \u0107e bolesti vjerojatno postati problemati\u010dnije\u201c ka\u017ee. \u201eSad je pravo vrijeme da patolozi biljaka, uzgajiva\u010di biljaka, agronomi i hortikulturalisti prilagode strategije upravljanja bolestima okoli\u0161u koji se mijenja.\u201c<\/p>\n Eastburnovo istra\u017eivanje soje \u201ePovi\u0161eni atmosferski uglji\u010dni dioksid i ozon mijenjaju bolesti soje na SoyFACE-u\u201c nedavno je objavljeno u Global Change Biology<\/em>. Ostali istra\u017eiva\u010di uklju\u010deni u istra\u017eivanje bili su Melissa DeGennaro i Evan DeLucia sa Sveu\u010dili\u0161ta Illinois, Orla Dermody s Pioneer Hi-Bred Switzerland<\/em> i Andrew McElrone sa Sveu\u010dili\u0161ta California \u2013 Davis.<\/p>\n