![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/mamut.jpg\")
Nova analiza izumiranja vunenih mamuta i ostalih velikih sisavaca prije vi\u0161e od 10 tisu\u0107a godina sugerira da su mo\u017eda te vrste bile \u017ertve istog tipa `trofi\u010dkih kaskada`, poreme\u0107aja ekosustava za koji znanstvenici ka\u017eu da je danas uzrokovan globalnim smanjenjem broja grabe\u017eljivaca kao \u0161to su vukovi, pume i morski psi.<\/p>\n
U svakom slu\u010daju pojave kaskadiranja izvorno su zapo\u010dinjale s ljudskim zadiranjem u ekosustave, kako zaklju\u010duje nova studija, no prije 15 tisu\u0107a godina problem nije bio u nestajanju glavnih grabe\u017eljivaca ve\u0107 u dolasku novog grabe\u017eljivca \u2013 ljudskih lovaca sa kopljima. U studiji objavljenoj danas u \u010dasopisu BioScience<\/em>, istra\u017eiva\u010di iznose da je ovo masovno izumiranje uzrokovano novopristiglim ljudima koji su poremetili ravnote\u017eu mo\u0107i i konkurirali glavnim grabe\u017eljivcima kao \u0161to su sabljozube ma\u010dke. Ravnote\u017ea koja se odr\u017eavala tisu\u0107ama godina bila je poreme\u0107ena, \u0161to mo\u017eda obja\u0161njava nestajanje dvije tre\u0107ine velikih sisavaca Sjeverne Amerike tijekom ovog razdoblja.<\/p>\n \u201eDesetlje\u0107ima su znanstvenici raspravljali o uzrocima ovog masovnog izumiranja i dvije teorije koje su najvi\u0161e podr\u017eane su prevelik pritisak lova nakon dolaska ljudi i klimatska promjena\u201c, ka\u017ee William Ripple, profesor \u0161umskih ekosustava i dru\u0161tva na Oregon State University<\/em> i stru\u010dnjak za promjene ekosustava koje znanstvenici puno vi\u0161e nalaze kad se grabe\u017eljivci dodaju ili uklanjaju. \u201eVjerujemo da su ljudi uistinu mogli biti faktor, no ne kako najnovija teorija sugerira, jednostavno love\u0107i \u017eivotinje do izumiranja\u201c, ka\u017ee Ripple. \u201eUmjesto toga smatramo da su ljudi predstavljali suparnika ostalim grabe\u017eljivcima koji su jo\u0161 uvijek jako puno ubijali. No mi smo bili taj mehanizam okidanja koji je poremetio ekosustav.\u201c<\/p>\n U kasnom pleistocenu, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, glavni grabe\u017eljivci dominirali su Sjevernom Amerikom u nesigurnoj stabilnosti s velikim rasponom sisavaca: mamutima, mastodontima, prizemnim ljenjivcima, devama, konjima i s nekoliko vrsta bivola. Nova studija citira prethodne dokaze dobivene iz tro\u0161enja i lomljenja zuba meso\u017edera, stopama rasta njihovog plijena te ostalih faktora koji sugeriraju da nije bilo nekih ozbiljnijih nesta\u0161ica hrane uzrokovanih klimatskom promjenom prije 10 tisu\u0107a godina i 15 tisu\u0107a godina.<\/p>\n Sasvim suprotno tome, \u010dini se da su veliki biljojedi brzo rasli i jednako brzo se smanjivao njihov broj zbog raznih zna\u010dajnih mesojednih grabe\u017eljivaca, me\u0111u kojima su bili i lavovi, stra\u0161ni vukovi i dvije vrste sabljozubih ma\u010daka. Hrane je bilo u izobilju za biljojede, sustav je bio uravnote\u017een, no njime su dominirali grabe\u017eljivci. \u201eKad su ljudski lovci stupili na scenu, postali su nova konkurencija ovim mesojedima za isti plijen\u201c, ka\u017ee Blaire Van Valkenburgh, stru\u010dnjak paleobiologije mesojeda na UCLA i koautor ove studije s Rippleom.<\/p>\n \u201eLjudi su tako\u0111er bili svejedi i mogli su se hraniti biljnom hranom u slu\u010daju nu\u017ede\u201c, ka\u017ee Van Valkenburgh. \u201eMislimo da je to mo\u017eda potaklo serijsko propadanje ne samo velikih biljojeda ve\u0107 na kraju tako\u0111er i njihovih grabe\u017eljivaca. Va\u017eno je spomenuti da su ljudi imali i druge vrste obrane od grabe\u017eljivaca, kao \u0161to su vatra, oru\u017eje i \u017eivot u skupinama te su stoga mogli pre\u017eivjeti.\u201c No pokreta\u010dka sila u eliminaciji velikih sisavaca prema novoj teoriji nisu bili ljudi \u2013 oni su samo zapo\u010deli proces. Nakon toga, grabe\u017eljivci koji su bili sve o\u010dajniji za hranom mogli su dovesti svoj plijen do izumiranja tijekom dugog vremenskog razdoblja \u2013 i na kraju su i sami izumrli.<\/p>\n U najnovijim studijama iz Nacionalnog parka Yellowstone i s drugih lokacija znanstvenici iz OSU i drugih institucija istra\u017eili su ove `trofi\u010dke kaskade`, \u010desto uzrokovane nestankom ili uvo\u0111enjem nekog velikog grabe\u017eljivca u ekosustav. Eliminacijom vukova u Yellowstoneu, primjerice, naglo je porastao broj losova. To je uzrokovalo pretjeranu ispa\u0161u, \u0161tetu na ekosustavima teku\u0107ica, polagano izumiranje \u0161uma jasike te ukupni utjecaj na sve od drve\u0107a do dabrova, riba, ptica i ostalih oblika \u017eivota. Kad su vukovi bili ponovno uvedeni u Yellowstone, studije su pokazale da su se ti procesi ponovno po\u010deli okretati.<\/p>\n \u201eSmatramo da dokazi pokazuju da veliki poreme\u0107aji u ekosustavima, koji rezultiraju ovakvim domino efektom, mogu biti uzrokovani ili oduzimanjem ili dodavanjem velikog grabe\u017eljivca\u201c, ka\u017ee Ripple. \u201eU slu\u010daju vunenih mamuta i sabljozubih tigrova, problem je mogao po\u010deti dodavanjem grabe\u017eljivca, u ovom slu\u010daju ljudi.\u201c Nova analiza iskoristila je mnoge druge postoje\u0107e studije u rje\u0161avanju vlastitog slu\u010daja. Smanjenje vrsta u Sjevernoj Americi tijekom kasnog pleistocena bilo je zna\u010dajno \u2013 otprilike 80 posto od 51 vrste velikih biljojeda je izumrlo, zajedno s vi\u0161e od 60 posto va\u017enih velikih mesojeda. Prethodna istra\u017eivanja dokumentirala su stope rasta kod mamuta u Sjevernoj Americi prou\u010davaju\u0107i njihove kljove, koje ne otkrivaju nikakve dokaze smanjenog rasta uzrokovanog neadekvatnom hranom \u2013 te stoga ne pru\u017ea nikakvu potporu klimatski uvjetovanom smanjenju stani\u0161ta.<\/p>\n \u010cini se da su raznovrsni i brojni mesojedi dr\u017eali broj biljojeda ispod razina na kojima koli\u010dina hrane postaje ograni\u010dena. Suprotno tome, velika populacija grabe\u017eljivaca kao \u0161to su stra\u0161ni vukovi i sabljozube ma\u010dke uzrokovali su kod njih intenzivno nadmetanje za hranu, \u010demu svjedo\u010de jako istro\u0161eni zubi.<\/p>\n \u201eJako istro\u0161eni i izlomljeni zubi rezultat su konzumacije kosti, \u0161to ve\u0107ina mesojeda izbjegava, osim u slu\u010daju kad je plijen te\u0161ko dostupan\u201c, ka\u017ee Van Valkenburgh. Trofi\u010dke kaskade koje su inicirali ljudi potpuno su prikazane, izvje\u0161\u0107uju istra\u017eiva\u010di. U Sjevernoj Americi mogle su zapo\u010deti s dolaskom prvih ljudi, no nastavlja se danas s istrebljenjem vukova, puma i ostalih grabe\u017eljivaca diljem svijeta. Izlov kitova u posljednjem stolje\u0107u mogao je uzrokovati okretanje grabe\u017eljivih kitova ubojica drugom plijenu kao \u0161to su tuljani i morske vidre \u2013 a smanjenje populacija morske vidre dovelo je do eksplozivnog rasta morskih je\u017eeva te propadanja ekosustava \u0161uma morskih algi. \u201eNa podru\u010dju kopna va\u017eno je bolje razumjeti kako su ekosustavi bili strukturirani u pleistocenu budu\u0107i da nastavljamo sa zadr\u017eavanjem i obnavljanjem dana\u0161njih ekosustava\u201c, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di u svojem zaklju\u010dku. \u201eNa podru\u010dju mora, oceani na Zemlji posljednja su granica za smanjenje i izumiranje vrsta megafaune.\u201c<\/p>\n \u201eTragi\u010dna kaskada smanjenja vrsta zbog ljudskog ulova morske megafaune koje se danas doga\u0111aju mogle bi biti repriza kaskade koja se dogodila s nastupom ljudskog ulova kopnene megafaune prije vi\u0161e od 10 tisu\u0107a godina. Ovo je osvje\u0161tavaju\u0107a misao, no nije prekasno ovaj put promijeniti na\u0161 smjer u interesu odr\u017eavanja ekosustava Zemlje.\u201c<\/p>\n
Primjerice, ostala istra\u017eivanja opisuju taj proces uz pomo\u0107 modela u dana\u0161nje vrijeme na Aljasci. Tamo je dozvola relativno ograni\u010denog ljudskog lova na losove utjecala na vukove da se prebace na lov ovaca, \u0161to je na kraju rezultiralo vrtoglavim smanjenjem populacije ne samo kod losova ve\u0107 i kod vukova i ovaca.<\/p>\n