{"id":1668,"date":"2010-07-04T23:00:00","date_gmt":"2010-07-04T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/izljevi-nafte-poveavaju-razine-arsena-u-morima\/"},"modified":"2021-03-27T11:24:02","modified_gmt":"2021-03-27T10:24:02","slug":"izljevi-nafte-povecavaju-razine-arsena-u-morima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izljevi-nafte-povecavaju-razine-arsena-u-morima\/","title":{"rendered":"Izljevi nafte pove\u0107avaju razine arsena u morima"},"content":{"rendered":"

Izljevi nafte mogu pove\u0107ati razine toksi\u010dnog arsena u moru, stvaraju\u0107i dodatnu dugoro\u010dnu prijetnju morskom ekosustavu prema istra\u017eivanju objavljenom danas u \u010dasopisu Water Research<\/em>.<\/p>\n

Arsen je otrovan kemijski element kojeg nalazimo u mineralima i prisutan je u nafti. Visoke razine arsena u morskoj vodi mogu omogu\u0107iti toksinu da u\u0111e u hranidbeni lanac. Tamo on mo\u017ee poremetiti proces fotosinteze kod morskih biljaka te pove\u0107ati \u0161anse za genetske promjene koje mogu uzrokovati uro\u0111ena o\u0161te\u0107enja i promjene u pona\u0161anju kod \u017eivog svijeta vode. Tako\u0111er, on ubija \u017eivotinje kao \u0161to su ptice koje se hrane morskim stvorenjima na koja je djelovao arsen.<\/p>\n

U dana\u0161njoj studiji skupina s Imperial College London<\/em> otkrila je da izljevi nafte mogu djelomi\u010dno blokirati prirodni sustav filtracije mora i sprije\u010diti ga da o\u010disti morsku vodu od arsena. Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da njihova studija rasvjetljuje novu toksi\u010dnu prijetnju od naftne mrlje u Meksi\u010dkom zaljevu. Arsen se prirodno javlja u moru, no sedimenti na morskom dnu filtriraju ga iz morske vode, \u0161to dr\u017ei razine arsena koji se prirodno pojavljuje u moru niskima. Me\u0111utim, arsen se tako\u0111er ispu\u0161ta u more s otpadnim vodama iz naftnih bu\u0161otina i iz slu\u010dajnih izljeva nafte te istjecanja iz podzemnih spremnika nafte.<\/p>\n

U studiji istra\u017eiva\u010di iznose kako su otkrili da izljevi nafte i istjecanja za\u010depljuju sedimente na morskom dnu naftom, \u0161to spre\u010dava sedimente da se ve\u017eu s arsenom i zakopaju ga na sigurno pod zemljom naknadnim slojevima sedimenta. Znanstvenici ka\u017eu da ovo zaustavljanje prirodnog sustava filtracije uzrokuje porast razina arsena u morskoj vodi, \u0161to zna\u010di da arsen mo\u017ee u\u0107i u morske ekosustave, gdje postaje koncentriraniji i otrovniji \u0161to se vi\u0161e uspinje u hranidbenom lancu.<\/p>\n

Znanstvenici ka\u017eu da njihov rad pokazuje kako na kemiju sedimenata u Meksi\u010dkom zaljevu mo\u017ee utjecati trenutna naftna mrlja. Profesor Mark Sephton s Odsjeka za znanost o Zemlji i in\u017eenjerstvo na Imperial College London<\/em> ka\u017ee: \u201eNe mo\u017eemo to\u010dno izmjeriti koliko arsena trenutno ima u Zaljevu jer se mrlja kre\u0107e. Me\u0111utim, prava opasnost arsena je sposobnost akumuliranja, \u0161to zna\u010di da svaki idu\u0107i izljev nafte podi\u017ee razine ovog zaga\u0111iva\u010da u morskoj vodi. Na\u0161a studija je pravovremeni podsjetnik da izljevi nafte mogu stvoriti toksi\u010dnu odbrojavaju\u0107u tempiranu bombu koja bi mogla ugroziti gra\u0111u morskog ekosustava u budu\u0107nosti.\u201c<\/p>\n

Wimolporn Wainipee, student postdiplomskog studija i vode\u0107i autor studije s Odsjeka za znanost o Zemlji i in\u017eenjerstvo na Imperial College London<\/em> dodaje: \u201eProveli smo na\u0161u studiju prije nego se dogodio izljev u Meksi\u010dkom zaljevu, no ona nam daje velik uvid u potencijalnu novu opasnost za okoli\u0161 u ovoj regiji. Tisu\u0107e galona nafte istje\u010du u svjetske oceane svake godine iz velikih izljeva, bu\u0161enja u moru i rutinskog odr\u017eavanja bu\u0161otina, \u0161to zna\u010di da su mnoga mjesta pod rizikom rastu\u0107ih razina arsena, \u0161to bi dugoro\u010dno moglo utjecati na \u017eivi svijet vode, biljke i ljude koji ovise o morima da bi opstali.\u201c<\/p>\n

U svrhu istra\u017eivanja skupina je analizirala mineral pod imenom getit, jedan od najobilnijih morskih sedimenata na svijetu, koji je po sastavu \u017eeljezov oksid. Skupina je provela pokuse u laboratoriju koji su opona\u0161ali uvjete u moru da bi vidjeli kako se getit ve\u017ee na arsen pod prirodnim uvjetima. Otkrili su da morska voda mijenja kemiju getita te niske razine pH u vodi stvaraju pozitivnu promjenu na povr\u0161ini sedimenata getita, \u0161to ih \u010dini atraktivnima negativno nabijenom arsenu. Me\u0111utim, znanstvenici su otkrili da dodana nafta stvara fizi\u010dku prepreku jer prekriva sedimente getita, \u0161to spre\u010dava arsen u nafti da se ve\u017ee na njih. Skupina je tako\u0111er otkrila da je nafta promijenila kemiju sedimenata, \u0161to je oslabilo privla\u010dnost izme\u0111u getita i arsena.<\/p>\n

U budu\u0107nosti istra\u017eiva\u010di planiraju analizirati druge minerale kao \u0161to su gline i karbonati koji su tako\u0111er sedimenti na morskom dnu. Sadr\u017eaj sedimenata varira od mora do mora i istra\u017eiva\u010di \u0107e analizirati kako nafta utje\u010de na njihovu sposobnost da se ve\u017eu na arsen nakon izljeva.<\/p>\n

Izvor: Imperial College London<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izljevi nafte mogu pove\u0107ati razine toksi\u010dnog arsena u moru, stvaraju\u0107i dodatnu dugoro\u010dnu prijetnju morskom ekosustavu prema istra\u017eivanju objavljenom danas u \u010dasopisu Water Research. Arsen je otrovan kemijski element kojeg nalazimo u mineralima i prisutan je u nafti. Visoke razine arsena u morskoj vodi mogu omogu\u0107iti toksinu da u\u0111e u hranidbeni lanac. Tamo on mo\u017ee poremetiti […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[16569],"class_list":["post-1668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-nafta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1668"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1668\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}