{"id":1710,"date":"2010-07-12T23:00:00","date_gmt":"2010-07-12T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/tko-e-postati-nasilnik-rtva-nasilja-ili-oboje\/"},"modified":"2023-01-25T17:36:27","modified_gmt":"2023-01-25T16:36:27","slug":"tko-ce-postati-nasilnik-zrtva-nasilja-ili-oboje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tko-ce-postati-nasilnik-zrtva-nasilja-ili-oboje\/","title":{"rendered":"Tko \u0107e postati nasilnik, \u017ertva nasilja ili oboje?"},"content":{"rendered":"\n

Prema novom istra\u017eivanju koje je objavio American Psychological Association<\/em>, djeca i adolescenti kojima nedostaju socijalne vje\u0161tine potrebne za rje\u0161avanje problema \u010de\u0161\u0107e postaju nasilnici, \u017ertve nasilja ili oboje. Oni koji uz navedeni nedostatak imaju i problema u u\u010denju gotovo redovito postaju nasilnici.<\/p>\n\n\n\n

“Po prvi put smo analizirali rezultate ranijih istra\u017eivanja kako bismo vidjeli koje zna\u010dajke pojedinca i okoline doprinose stvaranju pona\u0161anja nasilnika, \u017ertve nasilja ili oboje u istoj osobi”, rekao je voditelj studije Clayton R. Cook s Louisiana State University<\/em>. “Navedena pona\u0161anja imaju neke zajedni\u010dke osobine, ali svako od njih nosi i neke jedinstvene osobine. Nadamo se da \u0107e nova saznanja pomo\u0107i da bolje razumijemo uvjete pod kojima se razvija nasilje i posljedice koje ono donosi za pojedinca i njegovu okolinu. Na\u0161a je \u017eelja razvijati bolju prevenciju i strategije za zaustavljanje nasilja prije njegova po\u010detka.”<\/p>\n\n\n\n

Cook i njegovi suradnici s University of California Riverside<\/em> pregledali su 153 studije koje se bave nasiljem posljednjih 30 godina. Otkrili su da je vi\u0161e nasilnika me\u0111u dje\u010dacima nego me\u0111u djevoj\u010dicama. I kod nasilnika i njihovih \u017ertava uo\u010dena je slaba razina socijalnih vje\u0161tina koje poma\u017eu u rje\u0161avanju problema. Vi\u0161e od bilo \u010dega drugog, neuspjeh u \u0161koli i u\u010denju predskazuje one koji \u0107e se pona\u0161ati nasilno.<\/p>\n\n\n\n

“Tipi\u010dni nasilnik te\u0161ko rje\u0161ava probleme s drugima i ima problema u \u0161koli “, rekao je Cook. “On ili ona obi\u010dno ima negativne stavove i uvjerenja o drugima, sebe do\u017eivljava negativno, dolazi iz obiteljskog okru\u017eenja obilje\u017eenog sukobima i neodgovaraju\u0107im roditeljskim odnosima, negativno do\u017eivljava \u0161kolu, lako potpada pod lo\u0161 utjecaj vr\u0161njaka. Tipi\u010dna \u017ertva \u010desto je agresivna, nedostaju joj socijalne vje\u0161tine, misli negativno, slabo rje\u0161ava dru\u0161tvene probleme, dolazi iz negativnih obitelji, \u0161kola i dru\u0161tvenih okru\u017eenja i \u010desto je neprihva\u0107ena i u ve\u0107oj mjeri izolirana od vr\u0161njaka “, rekao je Cook.<\/p>\n\n\n\n

Tipi\u010dan nasilnik-\u017ertva (zlostavlja\u010d, ali i sam zlostavljan) ima negativne stavove i uvjerenja o sebi i drugima. On ili ona ima problema u dru\u0161tvenim interakcijama, ne raspola\u017ee dobrim socijalnim vje\u0161tinama za rje\u0161avanja problema, slabo u\u010di i ne samo da je odba\u010den i izoliran od vr\u0161njaka ve\u0107 lako potpada pod njihove negativne utjecaje, navodi se u studiji.<\/p>\n\n\n\n

Ranije studije ra\u0111ene su na uzorcima u rasponu od 44 do 26.430 ispitanika. Starost ispitanika iznosila je od 3 do 18 godina. Ispitanici su bili iz Sjedinjenih Dr\u017eava i Europe. Istra\u017eiva\u010di su koristili ocjene ispitanika o sebi, onu njihovih vr\u0161njaka, u\u010ditelja i roditelja pri procjeni opsega nasilni\u010dkog pona\u0161anja. Pra\u0107ena je agresija i viktimizacija, pona\u0161anja: prkosno, agresivno ili problemati\u010dno, povla\u010denje, depresija, anksioznost i izbjegavanje davanja odgovora, socijalna kompetencija, uvjerenja, osje\u0107aji i misli, \u0161kolski uspjeh, obiteljska sredina, \u0161kolsko okru\u017eenje, okru\u017eenje u zajednici, status me\u0111u vr\u0161njacima i podlo\u017enost njihovu utjecaju.<\/p>\n\n\n\n

Autori su utvrdili da godine igraju va\u017enu ulogu u na\u010dinu izra\u017eavanja agresije ili potiskivanju osje\u0107aja kako kod nasilnika tako i kod \u017ertava. Mla\u0111i nasilnici bili su prkosni, agresivni, destruktivni, a stariji nasilnici povu\u010deni, depresivni i anksiozni. Mla\u0111i nasilnici nisu bili toliko zabrinuti zbog odbacivanja i nepopularnosti me\u0111u vr\u0161njacima kao oni stariji. I starije su \u017ertve patile od depresije i anksioznosti vi\u0161e od mla\u0111ih \u017ertava. Prema navodima autora, ve\u0107ina programa koristi strategije uklanjanja nasilnika iz okoline. Postavljaju se dodatna pravila protiv nasilni\u010dkog pona\u0161anja i tra\u017ei se suradnja vr\u0161njaka u izvje\u0161tavanju o incidentima zlostavljanja u \u0161kolama. Vi\u0161e rezultata svakako bi moglo donijeti uo\u010davanje pona\u0161anja i sredina koje mlade ljude vode u pona\u0161anje nasilnika i\/ili \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n

“Preporu\u010dujemo istovremeno interveniranje kod roditelja, vr\u0161njaka i u \u0161kolama”, rekao je Cook. “Podu\u010davanje roditelja o pravilnim roditeljskim postupcima u obiteljskom okru\u017eenju, izgradnji ravnopravnih odnosa i razvijanju mirnog rje\u0161avanja problema koji se javljaju u \u017eivotu svakog pojedinca mogla bi se ostvariti u \u0161kolama, uz pomo\u0107 u u\u010denju za one s te\u0161ko\u0107ama.”<\/p>\n\n\n\n

Izvor: American Psychological Association<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema novom istra\u017eivanju koje je objavio American Psychological Association, djeca i adolescenti kojima nedostaju socijalne vje\u0161tine potrebne za rje\u0161avanje problema \u010de\u0161\u0107e postaju nasilnici, \u017ertve nasilja ili oboje. Oni koji uz navedeni nedostatak imaju i problema u u\u010denju gotovo redovito postaju nasilnici. “Po prvi put smo analizirali rezultate ranijih istra\u017eivanja kako bismo vidjeli koje zna\u010dajke pojedinca […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066760,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16895],"class_list":["post-1710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-nasilje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066761,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1710\/revisions\/21066761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}