{"id":1757,"date":"2010-07-19T23:00:00","date_gmt":"2010-07-19T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/dva-tipa-nezdravih-obiteljskih-odnosa-uzrokuju-probleme-kod-kolske-djece\/"},"modified":"2013-02-14T01:10:13","modified_gmt":"2013-02-14T00:10:13","slug":"dva-tipa-nezdravih-obiteljskih-odnosa-uzrokuju-probleme-kod-skolske-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dva-tipa-nezdravih-obiteljskih-odnosa-uzrokuju-probleme-kod-skolske-djece\/","title":{"rendered":"Dva tipa nezdravih obiteljskih odnosa uzrokuju probleme kod \u0161kolske djece"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/happy_fam.jpg\"  >Rezultati nove psiholo\u0161ke studije pobijaju poznatu tvrdnju Lava Tolstoja da &#8220;su sve sretne obitelji sli\u010dne, dok je svaka nesretna obitelj nesretna na svoj na\u010din&#8221;.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da nesretne obitelji u na\u010dinu funkcioniranja odstupaju od sretnih na dva razli\u010dita na\u010dina. Oba tipa nezdravih obiteljskih odnosa dovode do specifi\u010dnih te\u0161ko\u0107a njihove djece tijekom ranog \u0161kolovanja. &#8220;Obitelji u kojima prevladavaju, zdravi su odnosi potpora i izvor stabilnosti u razdoblju kada djeca zapo\u010dinju sa svojim \u0161kolovanjem. Nezdravi odnosi unutar obitelji izvor su dje\u010djeg stresa i lo\u0161e prilago\u0111enog pona\u0161anja u \u0161koli&#8221;, ka\u017ee Melissa Sturge-Apple, vode\u0107a istra\u017eiva\u010dica u ovoj studiji i izvanredna profesorica psihologije na <em>University of Rochester<\/em>.<\/p>\n<p>&#8220;Ova studija pokazuje da su obitelji bez dovoljno emocionalne topline, sklone prekomjernoj kontroli djece uzrok brojnih me\u0111usobno povezanih te\u0161ko\u0107a uo\u010denih u prve tri godine \u0161kolovanja. Radi se o te\u0161ko\u0107ama u rasponu od agresivnog i nediscipliniranog pona\u0161anja do depresije i otu\u0111enja&#8221;, obja\u0161njava Sturge-Apple. &#8220;Autori studije tako\u0111er isti\u010du da djeca iz obitelji obilje\u017eenih visokim razinama napetosti i sukoba te nametljivog roditeljstva \u010de\u0161\u0107e pate od tjeskobe i socijalnog povla\u010denja tijekom svojih ranih \u0161kolskih godina.&#8221;<\/p>\n<p>Ispitivanje koje je trajalo tri godine obuhvatilo je 234 obitelji sa \u0161estogodi\u0161njom djecom. Odre\u0111ivani su tipovi obiteljskih odnosa i definirana su tri razli\u010dita obiteljska profila &#8211; sretan ili kohezivan te dva tipa nesretnih &#8211; nedovoljno povezan i hladan. Rezultati studije objavljeni su u \u010dasopisu <em>Child Development<\/em> sredinom srpnja.<\/p>\n<p>Kohezivni se tip obitelj odlikuje skladnim interakcijama, emocionalnom toplinom i \u010dvrstim, ali fleksibilnim ulogama roditelja i djece. &#8220;Dovoljno je prisjetiti se obitelji Cosby&#8221;, ka\u017ee Sturge-Apple, nude\u0107i primjer iz popularne TV serije o skladnoj simpati\u010dnoj obitelji Huxtable. Nedovoljno povezane obitelji tek su djelomi\u010dno emocionalno uklju\u010dene i pru\u017eaju ograni\u010denu koli\u010dinu topline svojim \u010dlanovima. U njima \u010desto tinjaju visoke razine neprijateljstva, razornih uplitanja uz ograni\u010den osje\u0107aj obiteljskog zajedni\u0161tva. Sturge-Apple ilustrira ovaj tip obitelji emocionalno nesre\u0111enom obitelji Barone u seriji &#8220;Everybody Loves Raymond&#8221;.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i tip nefunkcionalne obitelji odlikuje se me\u0111usobno hladnim odnosima \u010dlanova, roditeljskom kontrolom mla\u0111ih \u010dlanova, me\u0111usobnom zatvoreno\u0161\u0107u i udaljeno\u0161\u0107u. Samo naizgled ugodan \u017eivot obitelji u predgra\u0111u prikazan u filmu &#8220;Obi\u010dni ljudi&#8221; daje sliku ovog tipa obiteljskih odnosa. Reagiraju\u0107i na smrt svog najstarijeg sina, roditelji u filmu emocionalno se povla\u010de ostavljaju\u0107i dom bez topline, u kojemu se ne raspravlja o osje\u0107ajima. Iako studija daje \u010dvrste dokaze o povezanosti obiteljske atmosfere i pona\u0161anja u \u0161koli, autori upozoravaju da poreme\u0107eni obiteljski odnosi nisu odgovorni za sve pa \u010dak ni za ve\u0107inu pote\u0161ko\u0107a u \u0161koli. Ostali su faktori rizika \u017eivot u kvartu s visokom stopom kriminaliteta, siroma\u0161ne \u0161kole, skupine problemati\u010dnih vr\u0161njaka i genetske osobine koje odre\u0111uju da se jedno dijete razvija s vi\u0161e problema negoli drugo, obja\u0161njava koautor studije Patrick Davies, profesor psihologije na <em>University of Rochester<\/em>.<\/p>\n<p>Nova se studija temelji na staroj teoriji obiteljskih sustava uz identificiranje tri obiteljska tipa pomo\u0107u klini\u010dkih opa\u017eanja. Ova studija po prvi put daje empirijsku potvrdu njihovog postojanja kroz pra\u0107enje slo\u017eenih odnosa unutar obitelji: me\u0111usobne odnose bra\u010dnih partnera, interakcije djeteta i roditelja i onih u koje su uklju\u010deni svi \u010dlanovi obitelji istovremeno, ka\u017ee Davies. &#8220;Dobili smo priliku pogledati \u0161iru obiteljsku sliku. Uo\u010dili smo da se ti stabilni obiteljski obrasci iskazuju u istom obliku u razli\u010ditim odnosima tijekom \u017eivotnog razdoblja.&#8221;<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je otkrilo da su djeca iz hladnih obitelji pri polasku u \u0161kolu pokazivala vi\u0161e agresivnog i nediscipliniranog pona\u0161anja i vi\u0161e pote\u0161ko\u0107a pri usredoto\u010davanju na u\u010denje i prihva\u0107anje \u0161kolskih pravila. Ova su se destruktivna pona\u0161anja samo pogor\u0161avala u nastavku \u0161kolovanja. Nasuprot tomu, djeca iz slabije povezanih obitelji zapo\u010dinju \u0161kolovanje s istim disciplinskim problemima ili depresijom i povla\u010denjem poput svojih vr\u0161njaka iz kohezivnih obitelji. No u djece iz dvaju tipova nefunkcionalnih obitelji tijekom \u0161kolovanja raste razina tjeskobe te osje\u0107aj usamljenosti i otu\u0111enja od vr\u0161njaka i nastavnika. Autori zaklju\u010duju da su &#8220;djeca u ranim godinama \u0161kolovanja posebno ranjiva zbog destruktivnih obrazaca koje stvaraju nezdravi odnosi u obitelji.&#8221;<\/p>\n<p>Dio studije \u010dini procjenjivanje obitelji, \u0161to je ostvareno uz pomo\u0107 roditeljskih i nastavni\u010dkih izvje\u0161\u0107a te izravnim promatranjem u laboratoriju. Obitelji su pozivane u laboratorij svake godine dva puta u razmaku od jednog tjedna. Tamo su oba roditelja s djetetom igrala interaktivnu igru Jenga u trajanju od 15 minuta, a drugom prilikom svaki je roditelj pojedina\u010dno proveo s djetetom pet minuta u igri i pet minuta u spremanju igra\u010daka. Od roditelja je tako\u0111er zatra\u017eeno da pred ispitiva\u010dima razgovaraju o dvije teme izabrane tako da izazivaju neslaganje. Susreti su snimani i kasnije analizirani radi odre\u0111ivanja obrazaca pona\u0161anja u obitelji.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pratilo kako se roditelji odnose jedno prema drugome. Bilje\u017eeni su svaka agresivnost, povla\u010denje, odnosno izbjegavanja i promatrana je sposobnost roditelja da zajedni\u010dki djeluju u prisutnosti djeteta. Istra\u017eiva\u010di su obratili pozornost na stupanj emocionalne dostupnosti roditelja, pru\u017ea li pohvale i odobravanja ili jednostavno ne obra\u0107a pozornost na dijete tijekom zajedni\u010dke aktivnosti. Promatra\u010di su tako\u0111er pratili kako se dijete odnosi prema majci i ocu, koliko napora mora ulo\u017eiti da bi privolio roditelja da se uklju\u010di u zajedni\u010dku aktivnost te jesu li roditelji pritom nezainteresirani, suzdr\u017eani ili razdragani. <\/p>\n<p>Izvor: <a target=\"_blank\" href=\"http:\/\/www.rochester.edu\/\" rel=\"noopener\">University of Rochester<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rezultati nove psiholo\u0161ke studije pobijaju poznatu tvrdnju Lava Tolstoja da &#8220;su sve sretne obitelji sli\u010dne, dok je svaka nesretna obitelj nesretna na svoj na\u010din&#8221;. Istra\u017eivanje je pokazalo da nesretne obitelji u na\u010dinu funkcioniranja odstupaju od sretnih na dva razli\u010dita na\u010dina. Oba tipa nezdravih obiteljskih odnosa dovode do specifi\u010dnih te\u0161ko\u0107a njihove djece tijekom ranog \u0161kolovanja. &#8220;Obitelji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015687,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[16554],"class_list":["post-1757","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-djeca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1757\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015687"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}