{"id":1840,"date":"2010-08-04T23:00:00","date_gmt":"2010-08-04T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/pogled-na-3d-eksploziju-zvijezde\/"},"modified":"2015-10-23T03:10:43","modified_gmt":"2015-10-23T01:10:43","slug":"pogled-na-3d-eksploziju-zvijezde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pogled-na-3d-eksploziju-zvijezde\/","title":{"rendered":"Pogled na 3D eksploziju zvijezde"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/1987a.jpg\"  >Za razliku od Sunca koje \u0107e umrijeti relativno tiho, masivne zvijezde koje sti\u017eu na kraj svog \u017eivota eksplodirat \u0107e kao supernove, izbacuju\u0107i ogromne koli\u010dine materijala.<\/p>\n<p>U ovoj klasi, Supernova 1987A (SN 1987A) u susjednom Velikom Magellanovom oblaku zauzima iznimno posebno mjesto. Uo\u010dena 1987. godine, bila je prva supernova uo\u010dena prostim okom u 383 godine (eso8704) te je zbog svoje relativne blizine omogu\u0107ila astronomima prou\u010davanje eksplozije masivne zvijezde i njezinih posljedica detaljnije nego ikad prije. Stoga nije iznena\u0111uju\u0107e da je samo nekoliko doga\u0111aja u modernoj astronomiji do\u010dekano s takvim znanstvenim entuzijazmom.<\/p>\n<p>SN 1987A je astrofizi\u010darski Eldorado (eso8711 i eso0708). Zbog nje je dobiveno nekoliko promatra\u010dkih &#8220;prvijenaca&#8221; poput detekcije neutrina iz kolapsiraju\u0107e unutarnje zvjezdane jezgre koji pokre\u0107u eksploziju, dokaza asimetri\u010dne eksplozije, izravnog promatranja radioaktivnih elemenata koji su proizvedeni tijekom eksplozije, opservacije nastanka pra\u0161ine u supernovoj, kao i detekcije zvjezdanog i me\u0111uzvjezdanog materijala (eso0708).<\/p>\n<p>Nova promatranja izvr\u0161ena pomo\u0107u jedinstvenog instrumenta SINFONI na ESO-vom <em>Very Large Telescopeu <\/em>(VLT) dala su dublji uvid u ovaj nevjerojatan doga\u0111aj jer su sada astronomi mogli izraditi prvu ikad napravljenu 3D rekonstrukciju sredi\u0161njih dijelova eksplodiraju\u0107eg materijala. Taj prikaz pokazuje da je eksplozija bila ja\u010da i br\u017ea u nekim smjerovima no u drugim, \u0161to je dovelo do nepravilnog oblika \u010diji se pojedini dijelovi prote\u017eu dalje u svemir.<\/p>\n<p>Prvi materijal koji je izba\u010den iz eksplozije putovao je nevjerojatnih 100 milijuna kilometara na sat, \u0161to je otprilike desetina brzine svjetlosti ili otprilike 100 000 puta br\u017ee od putni\u010dkog aviona. \u010cak i pri ovoj vrtoglavoj brzini trebalo mu je 10 godina da stigne do ve\u0107 postoje\u0107eg prstena plina i pra\u0161ine koji je ranije izbacila umiru\u0107a zvijezda. Slike tako\u0111er prikazuju da drugi val materijala putuje 10 puta sporije i zagrijavan je radioaktivnim elementima stvorenim u eksploziji.<\/p>\n<p>&#8220;Ustanovili smo distribuciju brzina izba\u010daja unutra\u0161nje materije Supernova 1987A. Kako sama supernova eksplodira, nije jo\u0161 uvijek do kraja utvr\u0111eno, ali na\u010din na koji je zvijezda eksplodirala utisnut je u taj unutra\u0161nji materijal. Mo\u017eemo vidjeti da ovaj materijal nije simetri\u010dno izba\u010den u svim smjerovima, nego se \u010dini da ima preferirani smjer. Osim toga, taj je smjer razli\u010dit od o\u010dekivanog s obzirom na smje\u0161taj prstena&#8221;, izjavila je glavna autorica Karina Kj\u00e6r.<\/p>\n<p>Takvo asimetri\u010dno pona\u0161anje predvi\u0111eno je pomo\u0107u nekih od najnovijih kompjutorskih modela supernove, koji su otkrili da se tijekom eksplozije doga\u0111aju nestabilnosti velike razine. Nova su promatranja stoga prva izravna potvrda takvih modela. SINFONI je vode\u0107i instrument te vrste i samo je razina detalja koje on mo\u017ee dostaviti dozvolila timu da izvu\u010de svoje zaklju\u010dke iz njih. Napredni adaptivni opti\u010dki sustav neutralizirao je zamagljuju\u0107i efekt Zemljine atmosfere, dok je tehnika zvana spektroskopija integralnog polja dozvolila astronomima prou\u010davanje nekoliko dijelova supernovine kaoti\u010dne jezgre istovremeno, \u0161to je dovelo do izrade 3D prikaza.<\/p>\n<p>&#8220;Spektroskopija integralnog polja posebna je tehnika gdje za svaki piksel dobivamo i podatke o prirodi i brzini plina. To zna\u010di da osim normalne slike tako\u0111er imamo i brzinu u smjeru zra\u010denja. Kako znamo vrijeme koje je proteklo od eksplozije i znamo da se materijal kre\u0107e prema van slobodno, mo\u017eemo pretvoriti tu brzinu u udaljenost. To nam daje sliku izba\u010denog unutarnjeg materijala vi\u0111enog sprijeda i bo\u010dno&#8221;, zaklju\u010duje Kj\u00e6r.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.eso.org\/public\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ESO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za razliku od Sunca koje \u0107e umrijeti relativno tiho, masivne zvijezde koje sti\u017eu na kraj svog \u017eivota eksplodirat \u0107e kao supernove, izbacuju\u0107i ogromne koli\u010dine materijala. U ovoj klasi, Supernova 1987A (SN 1987A) u susjednom Velikom Magellanovom oblaku zauzima iznimno posebno mjesto. Uo\u010dena 1987. godine, bila je prva supernova uo\u010dena prostim okom u 383 godine (eso8704) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015757,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[16817],"class_list":["post-1840","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1840"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1840\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}