{"id":1869,"date":"2010-08-10T23:00:00","date_gmt":"2010-08-10T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/nova-tehnologija-koja-pretvara-prozore-u-generatore-elektrine-struje\/"},"modified":"2016-10-27T23:35:56","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:56","slug":"nova-tehnologija-koja-pretvara-prozore-u-generatore-elektricne-struje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nova-tehnologija-koja-pretvara-prozore-u-generatore-elektricne-struje\/","title":{"rendered":"Nova tehnologija koja pretvara prozore u generatore elektri\u010dne struje"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/deposition_chamber.jpg\"  >Norve\u0161ka kompanija EnSol u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem Leicester nastoji razviti jedinstvenu tehnologiju. Internacionalni tim znanstvenika i industrijalaca trebao bi se sastati na Sveu\u010dili\u0161tu Leicester ne bi li dogovorili strategiju razvoja revolucionarne nove tehnike za prikupljanje ekolo\u0161ki prihvatljive energije.<\/p>\n<p>Norve\u0161ka kompanija EnSol patentirala je potpuno novu tehnologiju zasnovanu na tankom filmu solarnih \u0107elija koju \u017eeli komercijalizirati do 2016. godine. Kompanija trenuta\u010dno sura\u0111uje sa stru\u010dnjacima Odsjeka za fiziku i astronomiju Sveu\u010dili\u0161ta Leicester na razvoju potpuno nove vrste materijala za izradu solarnih \u0107elija. Taj bi se materijal, u formi tanke folije, trebao mo\u0107i nalijepiti na prozore zgrada te bi se na taj na\u010din mogla na veliko proizvoditi elektri\u010dna energija.<\/p>\n<p>Na sastanku stru\u010dnjaka, koji \u0107e se odr\u017eati 10. i 11. kolovoza, suradnja izme\u0111u kompanije EnSol AS i Sveu\u010dili\u0161ta Leicester bit \u0107e i slu\u017ebeno objavljena. Profesor na katedri za nanotehnologiju Sveu\u010dili\u0161ta Leicester, prof. Chris Binns, izjavio jekako ova suradnja otvara nevjerojatne nove mogu\u0107nosti razvoja novih pristupa prikupljanju solarne energije. &#8220;Materijal kojeg je osmislio EnSol AS zasniva se na nano\u010desticama koje se pak mogu sintetizirati u Leicesteru. Zapravo, uslijed nekoliko po\u010detnih investicija od strane kompanije, oprema koju trenuta\u010dno koristimo na Sveu\u010dili\u0161tu Leicester jedinstvena je u svijetu, a slu\u017ei za proizvodnju malih koli\u010dina materijala za prototipove.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Ovaj je rad bitan upravo zato jer se na\u010din rada ovih solarnih \u0107elija zasniva na potpuno novom principu rada, \u0161to je i jedna od ve\u0107ih razlika u odnosu na Si solarne \u0107elije. Jedna od glavnih prednosti jest i prozirnost folije koja sadr\u017ei solarne \u0107elije, zbog \u010dega bi se njome mogla oblo\u017eiti prozorska stakla. Na taj bi na\u010din obi\u010dni prozori postali mali generatori elektri\u010dne struje. O\u010dito je kako bi se odre\u0111eni dio upadne svjetlosti morao apsorbirati ne bi li se proizvela elektri\u010dna struja, ali takvi bi prozori bili lagano obojani (iako je faktor transmisije od 8-10% uobi\u010dajen za prozore u osun\u010danim podru\u010djima planeta). Suprotno tome, materijal od kojih su zgrade izgra\u0111ene tako\u0111er bi se mogao oblo\u017eiti slojem solarnih \u0107elija, ali s vi\u0161im faktorom apsorpcije. To bi na primjer mogle biti bo\u010dne panele samih zgrada ili krovne plo\u010de koje bi se automatski spajale. &#8220;Po\u0161to se ovdje radi o tankoj foliji, njome bi se moglo oblo\u017eiti i ve\u0107e povr\u0161ine, \u0161to \u0107e ovaj materijal u\u010diniti mnogo isplatljivijim od klasi\u010dnih solarnih ure\u0111aja.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Fotonaponski ure\u0111aji trebali bi odigrati klju\u010dnu ulogu u proizvodnji elektri\u010dne struje u novoj ekonomiji smanjene konzumacije ugljika i njegovih derivata. Ova nova tehnologija mogla bi nas dovesti \u010dak nekoliko koraka bli\u017ee ostvarenju takve budu\u0107nosti.&#8221; Materijal se sastoji od metalnih nano\u010destica (promjera cca. 10 nm) ugra\u0111enih u prozirnu matricu slo\u017eenog sastava. Glasnogovornik kompanije EnSol AS izjavio je: &#8220;Koncept osnovne \u0107elije ve\u0107 je ostvaren. Cilj ovog istra\u017eivanja bit \u0107e razvoj projekta za sistemati\u010dnu preradu PV tehnologije za proizvodnju solarnih \u0107elija, a sve u cilju postizanja koeficijenta efikasnosti od 20% ili vi\u0161e.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;Sustav na\u010dinjen od tanke folije s izvorom nano\u010destica dizajnirat \u0107e se i proizvesti na Sveu\u010dili\u0161tu Leicester. Potom \u0107e na osnovi tog dizajna uslijediti proizvodnja prototipova solarnih \u0107elija. U ovoj \u0107e se eksperimentalnoj ustanovi proizvoditi PV \u0107elije s aktivnim podru\u010djem povr\u0161ine preko 16 kvadratnih centimetara (40 mm x 40 mm) postavljenim na standardne supstrate stakla. Potom \u0107e uslijediti standardizacija i ispitivanje svojstava prototipova solarnih \u0107elija, sve naravno u suradnji s na\u0161im akademskim partnerima.&#8221;<\/p>\n<p>&#8220;EnSol-ova tehnologija PV \u0107elija uistinu pripada novoj generaciji ure\u0111aja, a predstavlja ogroman potencijal i za industriju i za o\u010duvanje okoli\u0161a, upravo zato jer se zasniva na u\u010dinkovitoj proizvodnji pomo\u0107u tehnika za bazi spreja.&#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/le.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">University of Leicester<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Norve\u0161ka kompanija EnSol u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem Leicester nastoji razviti jedinstvenu tehnologiju. Internacionalni tim znanstvenika i industrijalaca trebao bi se sastati na Sveu\u010dili\u0161tu Leicester ne bi li dogovorili strategiju razvoja revolucionarne nove tehnike za prikupljanje ekolo\u0161ki prihvatljive energije. Norve\u0161ka kompanija EnSol patentirala je potpuno novu tehnologiju zasnovanu na tankom filmu solarnih \u0107elija koju \u017eeli komercijalizirati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015780,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17165],"class_list":["post-1869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-elektricna-energija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}