![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/perzeidi.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Perzeidi su godi\u0161nja ki\u0161a meteora koja je najuo\u010dljivija sredinom mjeseca kolovoza. Taj doga\u0111aj je poznat i kao suze svetoga Lovre jer vrhunac dosti\u017ee oko samog Lovren\u010deva 10.08. kada Zemlja prolazi kroz najgu\u0161\u0107i dio Perzeidskog potoka.<\/p>\n
Sam potok nastaje nakon \u0161to komet 109P\/Swift-Tuttle prolazi blizu Sunca te za sobom ostavlja komadi\u0107e stijene i pra\u0161ine koji ga slijede po njegovoj elipti\u010dnoj orbiti oko Sunca. Kada Zemlja prolazi kroz te ostatke, oni izgaraju u gornjim slojevima atmosfere i tako nam svake godine prire\u0111uju ovaj spektakularan nebeski doga\u0111aj.<\/p>\n
Potok Perzeida je predmet promatranja ve\u0107 2000 godina. Legenda ka\u017ee da je dobio ime po svetom Lovri kojeg su Rimljani 285. godine mu\u010dili i spalili na ro\u0161tilju. Usred mu\u010denja Lovro je rekao: “Ve\u0107 sam pe\u010den s jedne strane, ako me \u017eelite spe\u0107i kako treba, vrijeme je da me okrenete na drugu stranu.” Lovrina smrt se obilje\u017eava na njegov blagdan 10. kolovoza a obilje zvijezda padalica koje se vide svake godine izme\u0111u 8. i 14. kolovoza je postalo poznato kao “vatrene suze” svetog Lovre.<\/p>\n
Komet Swift-Tuttle je otkriven 1862. godine a zadnji put je uo\u010den 1992. godine. Treba mu otprilike 130 godina da obi\u0111e oko Sunca. Svakim prolaskom blizu Sunca ostavlja za sobom trag ostataka diljem svoje orbite koji uzrokuju Perzeide. Svake godine sredinom kolovoza, kada Zemlja prolazi blizu Swift-Tuttleove orbite, materijal koji je meteor ostavio tijekom prija\u0161njih prolazaka zabija se u na\u0161u atmosferu brzinom od otprilike 60 kilometara u sekundi te tako stvara \u010darobnu svjetlosnu igru na na\u0161em ljetnom nebu.<\/p>\n
Perzeidi su me\u0111u najja\u010dim godi\u0161njim meteorskim pljuskovima i njihova maksimalna aktivnost iznosi 90 do 100 meteora na sat. U no\u0107i njihovog maksimuma, radijant Perzeida se nalazi nedaleko od “dvostrukog zvjezdanog klastera” Perzej \u2013 odatle i ime Perzeidi. Radijant je to\u010dka iz koje prividno izviru svi meteori koji potje\u010du iz nekog potoka. Meteori koji su blizu radijanta bit \u0107e kra\u0107i dok \u0107e meteori koji se \u010dine udaljeniji biti sjajniji, du\u017ei i kretat \u0107e se br\u017ee nebom. To je samo prividno jer oni zapravo putuju paralelno, mi ih vidimo na taj na\u010din zbog perspektive iz koje gledamo.<\/p>\n
Ovogodi\u0161nji vrhunac bit \u0107e u no\u0107i izme\u0111u 12. i 13. kolovoza u ranim jutarnjim satima. Njihova \u0107e aktivnost naglo narasti nakon pono\u0107i. Tada \u0107emo biti okrenuti u smijeru Zemljinog kretanja po orbiti te \u0107e atmosfera iznad nas kupiti meteore poput vjetrobrana na autu u kojeg se zabijaju kukci prilikom vo\u017enje. Ove godine \u0107e nam Mjesec biti naklonjen jer nije pun, nadajmo se da \u0107e nas i vrijeme poslu\u017eiti. Stoga uzmite dekice u ruke, oti\u0111ite dalje od grada i izvora svjetlosnog zaga\u0111enja te u\u017eivajte u ovom nebeskom igrokazu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Perzeidi su godi\u0161nja ki\u0161a meteora koja je najuo\u010dljivija sredinom mjeseca kolovoza. Taj doga\u0111aj je poznat i kao suze svetoga Lovre jer vrhunac dosti\u017ee oko samog Lovren\u010deva 10.08. kada Zemlja prolazi kroz najgu\u0161\u0107i dio Perzeidskog potoka. Sam potok nastaje nakon \u0161to komet 109P\/Swift-Tuttle prolazi blizu Sunca te za sobom ostavlja komadi\u0107e stijene i pra\u0161ine koji ga […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21025070,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[],"class_list":["post-1872","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1872"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1872\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21025070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1872"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1872"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}