{"id":1882,"date":"2010-08-12T23:00:00","date_gmt":"2010-08-12T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/istraivanje-otkriva-zato-impanze-napadaju-ljude\/"},"modified":"2020-10-15T15:07:51","modified_gmt":"2020-10-15T13:07:51","slug":"istrazivanje-otkriva-zasto-cimpanze-napadaju-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/istrazivanje-otkriva-zasto-cimpanze-napadaju-ljude\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje otkriva za\u0161to \u010dimpanze napadaju ljude"},"content":{"rendered":"

Znanstvenici s Kyoto University<\/em>, Japan, koji su prou\u010davali \u010dimpanze u Gvineji, objavili su istra\u017eivanje koje otkriva za\u0161to primati napadaju ljude i koje se preventivne mjere mogu poduzeti.<\/p>\n

Istra\u017eivanje, objavljeno u posebnom broju \u010dasopisa American Journal of Primatology<\/em>, sugerira da se rijetki napadi primata na ljude mogu pove\u0107ati razmjerno s pove\u0107anjem pretvaranja divljih stani\u0161ta u poljoprivredna zemlji\u0161ta. <\/p>\n

Tim je bio smje\u0161ten u selu Bossou na jugoistoku Gvineje, zapadna Afrika, gdje ljudi i \u010dimpanze koegzistiraju na podru\u010dju doma primata raspona od 15 km2, koje je fragmentirano poljima, cestama za farme i putovima. Za razliku od ve\u0107ine drugih mjesta u Africi, lokalno stanovni\u0161tvo u Bossou ima jaka vjerovanja o \u010dimpanzama koja su rezultirala njihovom stalnom za\u0161titom tijekom godina. \u010cimpanze u Bossou prou\u010davao je istra\u017eiva\u010dki tim s Kyoto University<\/em> od 1976. godine, a sustavni podaci o napadima majmuna na ljude skupljani su od 1995. godine, no vjeruje se da su se napadi u Bossou pojavili i prije prisutnosti istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n

Tim je istra\u017eio jedanaest napada, proveo intervjue sa \u017ertvama i otkrio da su se neke, iako su obitelji napadnutih \u017ertava bile ljute i bojale se \u010dimpanzi nakon napada, oslanjale na svoja tradicionalna vjerovanja kako bi objasnile za\u0161to se \u010dimpanze po\u0161tuju, \u0161tite i za\u0161to im ne mogu nauditi, \u010dak i kada do\u0111e do napada. Nadalje, napadi su se pojavili tijekom razdoblja koje se podudara s nedostatkom hrane u divljini, pove\u0107anih razina \u017eetve uroda i razdoblja kultiviranja. <\/p>\n

Tim je zaklju\u010dio da je o\u010duvanje stani\u0161ta primata klju\u010dno za spre\u010davanje izvora na kojima se temelje napadi primata na ljude. Oni su tako\u0111er i razmotrili mjere koje bi mje\u0161tani mogli poduzeti, uklju\u010duju\u0107i i uklanjanje odre\u0111enih vo\u0107ki koje mogu privu\u0107i \u010dimpanze ili odr\u017eavanje bilo koje hrane koja se transportira daleko od o\u010diju. “U principu, ljudi bi trebali zadr\u017eati prisebnost, poku\u0161ati ne vri\u0161tati i izbjegavati bje\u017eanje ili raspr\u0161avanje, posebice unutar grupa”, rekla je dr. Kimberley Hockings s New<\/em> University<\/em> u Lisabonu, Portugal, sugost urednik tog posebnog izdanja \u010dasopisa. “U selu preporu\u010damo da djeca ne ostaju sama u blizini granice \u0161ume.” Ovo istra\u017eivanje je objavljeno kao dio posebnog izdanja pitanja o etnoprimatologiji, disciplini koja nastoji shvatiti odnos izme\u0111u ljudi i primata iz ekolo\u0161kih, socijalnih i kulturnih perspektiva.<\/p>\n

“Odnos izme\u0111u ljudi i \u010dovjekolikih primata u svijetu vrlo je slo\u017een. Divlje \u017eivotinje globalno napadaju stotine ljudi svake godine i dok ve\u0107ina \u010dovjekolikih primata ima strah od ljudi, odre\u0111ene vrste, kao \u0161to su \u010dimpanze i pavijani imaju ve\u0107u tendenciju za napad”, rekla je dr. Hockings. “Ljudi su dugo izrabljivali \u010dovjekolike primate, na\u0161e najbli\u017ee \u017eive ro\u0111ake, za hranu, tradicionalnu medicinu, \u010dak i za ku\u0107ne ljubimce. Ipak, u nekim dru\u0161tvima \u010dovjekoliki primati su cijenjeni kao bo\u017eanska bi\u0107a. U Bossou mje\u0161tani smatraju \u010dimpanze svetom totem \u017eivotinjom.” Istra\u017eivanje o napadima \u010dovjekolikih primata primjer je kako ljudska ekologija i pona\u0161anje mogu utjecati i biti pod utjecajem ekologije i pona\u0161anja primata. Za naselja, grani\u010dni teritoriji primata blizu usjeva i strah od napada primata mogu utjecati na egzistenciju ljudi. S druge strane, ljudsko mijenjanje krajolika za poljodjelstvo, lov, vjerska uvjerenja, pa \u010dak i dr\u017eanje ljubimaca mo\u017ee utjecati na pona\u0161anje i ekologiju primata. <\/p>\n

“Vjerujemo da \u0107e interakcija izme\u0111u ljudi i \u010dovjekolikih primata biti jedno od najva\u017enijih podru\u010dja primatologijskih istra\u017eivanja u 21. stolje\u0107u”, zaklju\u010dila je Hockings. “Diljem Azije, Amerike i Afrike ne mo\u017eemo zanemariti da ljudi i drugi primati sve vi\u0161e dolaze u dodir, kompeticiju i sukob. Na primjer, pove\u0107anje uni\u0161tavanja \u0161uma rezultira smanjenjem stani\u0161ta \u010dovjekolikih primata, \u0161to zna\u010di prostorno i ekolo\u0161ko preklapanje izme\u0111u \u010dovjeka i na\u0161e najbli\u017ee rodbine. Vjerujemo da \u0107e nam etnoprimatologija pru\u017eiti oru\u0111e za razumijevanje tih interakcija.”<\/p>\n

Izvor: Wiley-Blackwell<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici s Kyoto University, Japan, koji su prou\u010davali \u010dimpanze u Gvineji, objavili su istra\u017eivanje koje otkriva za\u0161to primati napadaju ljude i koje se preventivne mjere mogu poduzeti. Istra\u017eivanje, objavljeno u posebnom broju \u010dasopisa American Journal of Primatology, sugerira da se rijetki napadi primata na ljude mogu pove\u0107ati razmjerno s pove\u0107anjem pretvaranja divljih stani\u0161ta u poljoprivredna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015789,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17932,16779],"class_list":["post-1882","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-cimpanza","tag-majmun"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1882"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1882\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}