{"id":1940,"date":"2010-08-21T23:00:00","date_gmt":"2010-08-21T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/maslowljeva-piramida-ljudskih-potreba-doivjela-promjene\/"},"modified":"2020-10-17T01:45:52","modified_gmt":"2020-10-16T23:45:52","slug":"maslowljeva-piramida-ljudskih-potreba-dozivjela-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/maslowljeva-piramida-ljudskih-potreba-dozivjela-promjene\/","title":{"rendered":"Maslowljeva piramida ljudskih potreba do\u017eivjela promjene"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/maslow_new.jpg\"  >Ako ste ikada pomislili da su djeca va\u0161e \u017eivotno djelo, vi ste zapravo prepoznali u sebi sna\u017enu ljudsku psiholo\u0161ku potrebu.<\/p>\n<p>Briga za djecu, uklju\u010duju\u0107i njihovu prehranu, njegu, obrazovanje i trud da ih se dovede do samostalnosti, ne samo da su sastavnice uspje\u0161nog roditeljstva, ve\u0107 istovremeno i duboko ukorijenjena psiholo\u0161ka potreba svakog ljudskog bi\u0107a.   Takav stav zastupa tim psihologa koji je izmijenio temeljno mjesto moderne psihologije &#8211; piramidu potreba koju je u upotrebu uveo Abraham Maslow.<\/p>\n<p>On je ljudske potrebe razvrstao od najosnovnijih do najnaprednijih i smjestio ih na razli\u010dite nivoe piramide. Ovakav pristup, u uporabi od davnih 1940-ih, s vremenom je pregazilo vrijeme i dovelo ga u raskorak s novim saznanjima.   Zato je tim psihologa, uklju\u010duju\u0107i i dva \u010dlana s <em>Arizona State University<\/em>, prionuo na modernizaciju piramide. Zadiranje u jednu od ikona  psihologije stvorila je unutar struke brojna protivljenja.<\/p>\n<p>&#8220;Nove spoznaje uz razvoj novih teorija u podru\u010dju neuroznanosti, razvojne psihologije i evolucijske psihologije dovele su do potrebe izmjena dijelova Maslowljeve piramide&#8221;, objasnio je Douglas Kenrick, profesor psihologije s <em>Arizona State University<\/em> i autor rada.   &#8220;Smatramo potrebnim u\u010diniti neke izmjene da bi se piramida ljudskih potreba uskladila sa suvremenim saznanjima.&#8221; Rad je objavljen u o\u017eujskom izdanju \u010dasopisa <em>Perspectives on Psychological Sciences.<\/em> &#8220;Piramida psihologa Maslowa bila je dobro prihva\u0107ena u struci kroz dugi niz godina, ali u novije vrijeme pokazano je da njene postavke nisu u skladu s empirijskim istra\u017eivanjima&#8221;, rekao je Steven Neuberg, profesor <em>Arizona State University<\/em> i suautor rada.<\/p>\n<p>&#8220;Unutar psiholo\u0161ke znanstvene zajednice, piramida je uglavnom do\u017eivljavana kao zabavna, ali staromodna te se stoga javila ideja  za njezinom modernizacijom&#8221;, dodao je Neuberg.   &#8220;Dobre ideje na kojima je piramida bila sazdana vrijedi o\u010duvati&#8221;, rekao je Kenrick. &#8220;Ali, nu\u017eno je uzeti u obzir i neke od osnovnih \u010dinjenica o ljudskoj prirodi, koje u \u010detvrtom desetlje\u0107u pro\u0161log stolje\u0107a nisu bile dobro prou\u010dene ni shva\u0107ene, a razja\u0161njene su tek istra\u017eivanjima grani\u010dnih podru\u010dja u kojima se doti\u010du psihologija, biologija i antropologija.&#8221; Maslow je predstavio ljudske potrebe piramidom da bi do\u010darao hijerarhiju ljudskih motiva. Pritom ljudske potrebe postavljene na dnu prikaza imaju prednost pred onima koje se nalaze vi\u0161e. U podno\u017eju piramide Maslow je smjestio fiziolo\u0161ke potrebe, poput gladi, \u017ee\u0111i i seksualne \u017eelje.<\/p>\n<p>Prema Maslowu, velika glad nadilazi sve druge ljudske potrebe. Ali kada zadovoljimo potrebe na jednoj razini, na\u0161e \u017eelje odmah prelaze na sljede\u0107u razinu. Dakle, kad se dobro najedemo \u017eelimo ostvariti sigurnost. Nakon \u0161to i to ostvarimo, \u017eelimo ljubav i po\u0161tovanje i tako dalje. Na vrh svoje piramide Maslow je postavio potrebu za samoostvarenjem, sna\u017enu ljudsku \u017eelju da ispuni vlastiti kreativni potencijal.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dki tim koji su sa\u010dinjavali Vladas Griskevicius s <em>University of Minnesota<\/em>, Minneapolis, i Mark Schaller s <em>University of British Columbia<\/em>, Vancouver, izmijenio je redoslijed potreba iz stare piramide nakon saznanja kako se psiholo\u0161ki procesi temeljito mijenjaju u odnosu na temeljne evolucijske motive, kao \u0161to su samoza\u0161tita, reprodukcija ili briga o dru\u0161tvenom statusu.   Stara i nova piramida se podudaraju u \u010detiri najni\u017ee razine, dok je vrh do\u017eivio najve\u0107e promjene. Potreba za samoostvarenjem ne pojavljuje se u novoj piramidi, \u0161to se \u010dini najkontroverznijom izmjenom.<\/p>\n<p>Na vrhu nove piramide nalaze se tri evolucijski klju\u010dna cilja koji je Maslow previdio, a to su pronala\u017eenje i zadr\u017eavanje partnera za ostvarenje potomstva i roditeljstvo.   Istra\u017eiva\u010di se sla\u017eu da je samoostvarenje zanimljiva i va\u017ena potreba, no prema evolucijskim kriterijima nije temeljna. Umjesto toga, mnoge aktivnosti koje Maslow ozna\u010dio kao samoostvarenje (umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo, na primjer) odra\u017eavaju vi\u0161e temeljne biolo\u0161ke potrebe koje doprinose statusu, \u0161to pak slu\u017ei krajnjem cilju privla\u010denja partnera.<\/p>\n<p>&#8220;Me\u0111u ljudske te\u017enje koje su temeljne po biolo\u0161kim kriterijima pripadaju one koje u kona\u010dnici olak\u0161avaju reprodukciju na\u0161ih gena u djeci na\u0161e djece&#8221;, objasnio je Kenrick. &#8220;To roditeljstvo \u010dini najva\u017enijim ciljem.&#8221;   Istra\u017eiva\u010di ne sugeriraju da umjetnici ili pjesnici svjesno povezuju pove\u0107anje svojih \u0161ansi za reprodukciju  kada osjete inspiraciju za slikanje ili pisanje. &#8220;Reprodukcija je krajnji cilj&#8221;, dodaje Kenrick, &#8220;poput nagona ptica za seljenjem koji im poma\u017ee da pre\u017eive i da se razmno\u017eavaju. Ali na neposrednoj razini barem psiholo\u0161koj, ptica se seli, jer njezin mozak registrira skra\u0107enje trajanja dana. Mi ljudi stvaramo samo zato \u0161to nam to pru\u017ea osje\u0107aj zadovoljstva, a da pritom nismo svjesni svoje krajnje funkcije. Moglo bi ustvrditi da je paunov rep lijep poput bilo koje ljudske umjetnine&#8221;, rekao je Kenrick. &#8220;Ipak, ljepota paunova repa ima jasnu biolo\u0161ku funkciju, a to je privu\u0107i partnera za ostvarenje potomstva. Ne \u010dini nam se uvjerljivim da je i samoostvarenje izraz vi\u0161e evolucijske potrebe za reprodukcijom.&#8221; No, dodaje Kenrick, za ljude je razmno\u017eavanje vi\u0161e od seksa i stvaranja djece.<\/p>\n<p>Radi se i o \u017eelji za podizanjem djece do dobi u kojoj i sama mogu stvarati potomstvo. Zato je roditeljstvo smje\u0161teno na vrh izmijenjene piramide. Me\u0111utim, uvedene su i neke druge promjene. Za Maslowa nakon ispunjenja potrebe prestaje \u017eelja, a pojedinac se usmjerava prema ispunjenju potrebe na vi\u0161oj razini. U izmijenjenoj piramidi, potrebe se preklapaju i postoje zajedno, umjesto da u potpunosti zamjenjuju jedna drugu. Na primjer, neke okolnosti iz okoline ih mogu povratiti. Ako \u0161e\u0107emo ulicom i pritom razmi\u0161ljamo o ljubavi, umjetnosti i smislu \u017eivota, od tih misli \u0107e nas brzo odvratiti \u017eelja za samoza\u0161titom, ako nas na putu presretne banda mladi\u0107a opasnog izgleda.   Promjena uhodanih shva\u0107anja stvaranjem nove piramide ve\u0107 je uzburkala duhove unutar struke. Objava \u010dlanka je popra\u0107ena s vi\u0161e komentara. Komentatori prihva\u0107aju osnovne evolucijske premise uvedene u novu piramidu, ali ne i uklanjanje samoostvarenja iz piramide i davanje prioriteta roditeljstvu, kako je to postavljeno u novoj piramidi.<\/p>\n<p>&#8220;Prikazati ljudske potrebe u obliku piramide dobra je zamisao&#8221;, rekao je Kenrick. &#8220;Ipak, danas vidimo da je Maslow neke stvari krivo postavio. Svojim radom smo ponovo pokrenuli raspravu koja \u0107e sigurno pomo\u0107i da stvari do\u0111u na pravo mjesto.&#8221;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.asu.edu\/news\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Arizona State University<\/a><\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako ste ikada pomislili da su djeca va\u0161e \u017eivotno djelo, vi ste zapravo prepoznali u sebi sna\u017enu ljudsku psiholo\u0161ku potrebu. Briga za djecu, uklju\u010duju\u0107i njihovu prehranu, njegu, obrazovanje i trud da ih se dovede do samostalnosti, ne samo da su sastavnice uspje\u0161nog roditeljstva, ve\u0107 istovremeno i duboko ukorijenjena psiholo\u0161ka potreba svakog ljudskog bi\u0107a. Takav stav [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015828,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17472],"class_list":["post-1940","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-piramida"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1940"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1940\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015828"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}