{"id":1973,"date":"2010-08-25T23:00:00","date_gmt":"2010-08-25T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/izvanredno-otkrie-otkriven-najbrojniji-planetarni-sustav\/"},"modified":"2016-10-27T23:51:08","modified_gmt":"2016-10-27T21:51:08","slug":"izvanredno-otkrice-otkriven-najbrojniji-planetarni-sustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izvanredno-otkrice-otkriven-najbrojniji-planetarni-sustav\/","title":{"rendered":"Izvanredno otkri\u0107e &#8211; otkriven najbrojniji planetarni sustav"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/7planets.jpg\"  >&#8220;Otkrili smo sustav s vjerojatno najvi\u0161e planeta do sada&#8221;, izjavio je Christophe Lovis, glavni autor rada u kojem su objavljeni rezultati istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo izvanredno otkri\u0107e tako\u0111er isti\u010de \u010dinjenicu da sada zapo\u010dinjemo novu eru u egzoplanetarnim istra\u017eivanjima: prou\u010davanje kompleksnih planetarnih sustava, a ne samo individualnih planeta. Prou\u010davanja kretanja planeta u novom sustavu otkrivaju kompleksne gravitacijske interakcije izme\u0111u planeta i daju nam uvid u dugoro\u010dnu evoluciju sustava.&#8221;<\/p>\n<p>Tim astronoma koristio je HARPS spektrograf, koji se nalazi na ESO-vom 3.6 metarskom teleskopu na La Silli u \u010cileu, za \u0161estogodi\u0161nje istra\u017eivanje zvijezde nalik Suncu HD 10180. Zvijezda se nalazi 127 svjetlosnih godina daleko u ju\u017enom zvije\u017e\u0111u Hydrus (Mu\u0161ka vodena zmija). HARPS je instrument mjerne stabilnosti i velike preciznosti bez premca te je najuspje\u0161niji svjetski lovac na egzoplanete.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i 190 HARPS-ovim individualnim mjerenjima, astronomi su otkrili sitne pokrete zvijezde naprijed i natrag uzrokovane kompleksnim gravitacijskim privla\u010denjima od strane pet ili vi\u0161e planeta. Pet najja\u010dih signala odgovaraju planetima mase sli\u010dne Neptunovoj \u2013 izme\u0111u 13 i 25 Zemljinih masa \u2013 koji orbitiraju oko <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mladi-astronomi-otkrili-sest-dosad-nepoznatih-promjenjivih-zvijezda\/\" target=\"_self\">zvijezde<\/a> u periodima koji se prote\u017eu od 6 do 600 dana. Ti planeti su smje\u0161teni izme\u0111u 0.06 i 1.4 udaljenosti Zemlje i Sunca od svoje centralne zvijezde.<\/p>\n<p>&#8220;Tako\u0111er imamo dobar razlog za vjerovanje da su tu prisutna jo\u0161 dva planeta&#8221;, rekao je Lovis. Jedan je nalik na Saturn (s minimalnom masom od 65 Zemljinih masa) i njegov obilazak oko zvijezde traje 2200 dana. Drugi je najlak\u0161i egzoplanet ikad otkriven, s masom od 1.4 mase Zemlje. Nalazi se vrlo blizu zvijezdi doma\u0107inu, na samo 2 posto udaljenosti izme\u0111u Zemlje i Sunca. Jedna &#8220;godina&#8221; ovom planetu traje 1.18 zemaljskih dana.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo tijelo uzrokuje ljuljanje njegove zvijezde od samo otprilike 3 kilometra na sat \u2013 sporije od brzine hodanja \u2013 i taj je pokret jako te\u0161ko izmjeriti&#8221;, tvrdi \u010dlan tima Damien S\u00e9gransan. Ako se to potvrdi, ovo tijelo bilo bi jo\u0161 jedan primjer vru\u0107eg stjenovitog planeta, sli\u010dnog planetu Corot-7b (eso0933).Novootkriveni sustav planeta oko HD 10180 jedinstven je u nekoliko aspekata. Prvenstveno, s najmanje pet neptunolikih planeta koji le\u017ee unutar udaljenosti jednakoj Marsovoj orbiti, ovaj sustav je naseljeniji od na\u0161eg Solarnog sustava u svojem unutarnjem podru\u010dju, te ima puno vi\u0161e masivnih planeta. Nadalje, sustav vjerojatno nema plinovitog diva poput Jupitera. I k tome, \u010dini se da svi planeti imaju skoro kru\u017enu orbitu.<\/p>\n<p>Do sad, astronomima je poznato samo petnaest sustava s najmanje tri planeta. Zadnji rekorder je bio 55 Cancri, koji se sastoji od pet planeta od kojih su dva divovski planeti. &#8220;Sustavi planeta male mase poput onog oko HD 10180 su, \u010dini se, dosta uobi\u010dajeni, ali njihova povijest nastanka jo\u0161 uvijek ostaje zagonetka&#8221;, dodaje Lovis.Pomo\u0107u novog otkri\u0107a, kao i podataka dobivenih od drugih planetarnih sustava, astronomi su prona\u0161li ekvivalent Titus-Bodeovog zakona koji postoji u na\u0161em Solarnom sustavu: udaljenost planeta od njihove zvijezde slijedi pravilan uzorak. &#8220;Ovo bi moglo biti obilje\u017eje nastanka takvih planetarnih sustava&#8221;, rekao je \u010dlan tima Michel Mayor.<\/p>\n<p>Drugi va\u017ean rezultat do kojeg su astronomi do\u0161li za vrijeme prou\u010davanja ovih sustava jest da postoji veza izme\u0111u mase planetarnog sustava i mase kemijskog sastava njegove zvijezde doma\u0107ina. Svi vrlo masivni planetarni sustavi nalaze se oko masiven i metalom bogate zvijezde, dok \u010detiri najlak\u0161a sustava le\u017ee oko lak\u0161ih, metalom siroma\u0161nih zvijezda. Takva svojstva potvr\u0111uju trenutne teoretske modele.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.eso.org\/public\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ESO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Otkrili smo sustav s vjerojatno najvi\u0161e planeta do sada&#8221;, izjavio je Christophe Lovis, glavni autor rada u kojem su objavljeni rezultati istra\u017eivanja. &#8220;Ovo izvanredno otkri\u0107e tako\u0111er isti\u010de \u010dinjenicu da sada zapo\u010dinjemo novu eru u egzoplanetarnim istra\u017eivanjima: prou\u010davanje kompleksnih planetarnih sustava, a ne samo individualnih planeta. Prou\u010davanja kretanja planeta u novom sustavu otkrivaju kompleksne gravitacijske interakcije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16817],"class_list":["post-1973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1973\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}