![](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/dry_water.jpg\")
Na 240. Nacionalnom sastanku ameri\u010dkog dru\u0161tva kemi\u010dara objavljeno je kako bi neobi\u010dna tvar poznata pod imenom “suha voda”, po izgledu nalik na \u0161e\u0107er u prahu, mogla poslu\u017eiti za apsorpciju i pohranjivanje ugljikova dioksida, jednog od najzastupljenijih stakleni\u010dkih plinova koji ujedno i uvelike pridonosi globalnom zatopljenju.<\/p>\n
Nadalje, znanstvenici iznose kako bi se ovaj prah moglo iskoristiti na mnogo razli\u010ditih na\u010dina. Mogao bi npr. poslu\u017eiti kao energetski isplatljiv i ekolo\u0161ki prihvatljiv pokreta\u010d kemijskih reakcija u industriji. Suha bi se voda mogla iskoristiti i za sigurniju pohranu i transport potencijalno \u0161tetnih tvari.<\/p>\n
“Na svijetu ne postoji ni\u0161ta sli\u010dno”, isti\u010de dr. sc. Ben Carter, jedan od znanstvenika koji su pod vodstvom profesora Andrewa Coopera sudjelovali u istra\u017eivanju. “Mi se nadamo kako \u0107e suha voda u budu\u0107nosti donijeti drasti\u010dne promjene.”<\/p>\n
Carter je na sastanku objasnio kako je tvar dobila ime “suha voda” jer u njen sastav ulazi \u010dak 95% vode, a opet dolazi u formi suhog praha. Svaka \u010destica praha sastoji se od kapljice vode okru\u017eene modificiranim silicijevim dioksidom. Silicijev dioksid ina\u010de ulazi u sastav pijeska kojeg naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017eemo na\u0107i na pla\u017eama. Silicijev dioksid spre\u010dava udru\u017eivanje kapljica vode koje bi na taj na\u010din ponovno formirale teku\u0107inu. Kao rezultat dobivamo fini prah koji mo\u017ee apsorbirati plinove koji potom s molekulama vode formiraju spojeve koje kemi\u010dari nazivaju hidratima.<\/p>\n
Suha je voda otkrivena jo\u0161 1968. godine, a pozornost je privukla zbog potencijalne upotrebe u kozmeti\u010dkoj industriji. Tijekom prou\u010davanja strukture ponovno su je otkrili britanski kemi\u010dari sa Sveu\u010dili\u0161ta Hull 2006. godine, a od tada Cooperova grupa sa Sveu\u010dili\u0161ta Liverpool dodatno je pro\u0161irila raspon mogu\u0107nosti njene primjene.<\/p>\n
Jedna od novootkrivenih primjena suhe vode jest pohranjivanje plinova, \u0161to uklju\u010duje i uglji\u010dni dioksid. Tijekom laboratorijskog istra\u017eivanja, Cooper i njegovi kolege otkrili su kako, u istom djeli\u0107u vremena, suha voda apsorbira najmanje tri puta vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida u odnosu na nesjedinjene vodu i silicijev dioksid. Znanstvenici isti\u010du kako bi se mogu\u0107nost apsorpcije velike koli\u010dine ugljikova dioksida u formi hidrata mogla pokazati korisnom u borbi protiv globalnog zatopljenja.<\/p>\n
U prethodnim istra\u017eivanjima, Cooper i njegovi kolege pokazali su da se suha voda mo\u017ee iskoristiti za pohranjivanje metana (jednog od glavnih sastojaka zemnog plina) te na taj na\u010din pro\u0161iriti njegovu primjenu kao budu\u0107eg izvora energije. Nadaju se kako \u0107e in\u017eenjeri mo\u0107i iskoristiti suhu vodu za skupljanje i transport zemnog plina iz nepristupa\u010dnih nalazi\u0161ta. Takav proces odvija se primjerice na dnu oceana. Tamo, naime, mo\u017eemo na\u0107i plinovite hidrate, tj. odre\u0111enu vrstu smrznutog metana poznatog i kao “led koji gori”. Nadalje, ovaj bi prah mogao poslu\u017eiti kao sigurniji i prakti\u010dniji na\u010din pohrane metanskih goriva koja se koriste za pokretanje vozila na plin. “\u010ceka nas jo\u0161 mnogo posla prije nego li dostignemo taj cilj”, dodaje Carter.<\/p>\n
Znanstvenici su demonstrirali jo\u0161 jednu potencijalnu primjenu suhe vode. Naime, prah pokazuje obe\u0107avaju\u0107a kataliti\u010dka svojstva u reakciji dobivanja sukcinske kiseline iz plinovitog vodika i maleinske kiseline. Sukcinska kiselina polazna je sirovina u industriji lijekova ili prehrambenoj industriji. \u017deli li se pokrenuti kemijsku reakciju izme\u0111u maleinske kiseline i plinovitog vodika, reakcijsku smjesu potrebno je mije\u0161ati. Nakon \u0161to su uspjeli dobiti \u010destice suhe vode koje sadr\u017ee maleinsku kiselinu, Cooper i njegovi kolege uspjeli su ubrzati reakciju izme\u0111u kiseline i vodika bez potrebe za mije\u0161anjem. Po\u0161to se ne mora koristiti stroj za mije\u0161anje, upotreba suhe vode zna\u010dila bi ne samo energetski, ve\u0107 i ekolo\u0161ki prihvatljiviji na\u010din industrijskog dobivanja sukcinske kiseline. “Uspijete li ukloniti potrebu za mije\u0161anjem reakcijskih smjesa, zasigurno \u0107ete ostvariti zna\u010dajnu u\u0161tedu energije”, isti\u010de Carter.<\/p>\n
Tim pod vodstvom prof. Coopera predla\u017ee jo\u0161 jednu mogu\u0107u primjenu suhe vode. Ona naime mnogo obe\u0107ava i na polju pohrane teku\u0107ina, poglavito emulzija. Emulzije su smjese dvije ili vi\u0161e teku\u0107ina koje se ne otapaju jedna u drugoj, poput smjese vode i ulja u majonezi. Znanstvenici su pokazali kako mogu pretvoriti jednostavnu emulziju u prah sli\u010dan suhoj vodi. Zahvaljuju\u0107i tom procesu, proizvo\u0111a\u010di bi mogli na sigurniji i jednostavniji na\u010din pohraniti i transportirati potencijalno \u0161tetne teku\u0107ine.<\/p>\n
Carter je naveo kako su on i njegovi kolege trenuta\u010dno otvoreni za komercijalnu i akademsku suradnju u daljnjem razvoju tehnologije koja se zasniva na suhoj vodi. Financijska sredstva i tehni\u010dku podr\u0161ku za ovo istra\u017eivanje osigurali su: Savjet za istra\u017eivanja na polju in\u017eenjerstva i fizike Ujedinjenog Kraljevstva (EPSRC) i Centar za otkrivanje materijala.<\/p>\n