{"id":2027,"date":"2010-09-01T23:00:00","date_gmt":"2010-09-01T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/supervjetrovita-galaktika-ngc-4666\/"},"modified":"2016-10-27T23:51:08","modified_gmt":"2016-10-27T21:51:08","slug":"supervjetrovita-galaktika-ngc-4666","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/supervjetrovita-galaktika-ngc-4666\/","title":{"rendered":"&#8216;Supervjetrovita&#8217; galaktika NGC 4666"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/ngc4666.jpg\"  >Upadljiva galaktika nazvana NGC 4666 u sredi\u0161tu slike je galaktika u kojoj se proizvode zvijezde velikom brzinom, a udaljena je oko 80 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.<\/p>\n<p>Brzina i koli\u010dina nastanka zvijezda uzrokovane su gravitacijskim interakcijama izme\u0111u NGC 4666 i njenih susjednih galaktika, uklju\u010duju\u0107i i NGC 4668 koja je vidljiva u donjem lijevom kutu. Ove interakcije \u010desto okidaju bogato ra\u0111anje zvijezda unutar uklju\u010denih galaktika.<\/p>\n<p>Kombinacija eksplozije supernove  i jakih vjetrova koji pu\u0161u od masivne zvijezde u podru\u010dju ra\u0111anja zvijezda odnose velike koli\u010dine plina iz galaktike u svemir \u2013 takozvani &#8220;supervjetar&#8221;. &#8220;Supervjetar&#8221; je ogroman i dolazi iz sjajnog sredi\u0161njega podru\u010dja galaktike te se prote\u017ee desetcima tisu\u0107a svjetlosnih godina. Kako je plin no\u0161en &#8220;supervjetrom&#8221; jako vru\u0107, on emitira zra\u010denje uglavnom u obliku X zraka i u radijskom dijelu spektra te se ne mo\u017ee vidjeti na slikama koje prikazuju vidljivu svjetlost, poput ove koja nam prikazuje galaktiku.<\/p>\n<p>Ova slika je snimljena kao dio popratnih promatranja pomo\u0107u ESA-inog XMM-Newton svemirskog teleskopa koji prikazuje X zrake. NGC 4666 je bila cilj prvotnih XMM-Newton promatranja, ali zahvaljuju\u0107i \u0161irokom polju promatranjana teleskopu, mnogi se drugi izvori X zraka vide u pozadini. Jedno od takvih slu\u010dajnih otkri\u0107a je slabo vidljiv galakti\u010dki klaster koji se nalazi na donjem rubu slike, desno od sredi\u0161ta. Ovaj <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/klaster-abell-315\/\" target=\"_self\">klaster<\/a> je mnogo udaljeniji od nas nego NGC 4666, nalazi se na udaljenosti od otprilike 3 milijarde svjetlosnih godina.<\/p>\n<p>Kako bi u potpunosti shvatili prirodu astronomskih tijela, istra\u017eiva\u010di ih moraju prou\u010davati na razli\u010ditim valnim duljinama. Svjetlost razli\u010ditih valnih duljina nam mo\u017ee re\u0107i mnogo o razli\u010ditim fizi\u010dkim procesima koji se tamo odvijaju. U ovom slu\u010daju su Wide Field Imager (WFI) promatranja napravljena u vidljivoj svjetlosti kako bi se dodatno istra\u017eili ti slu\u010dajno otkriveni objekti koji zra\u010de X zrake \u2013 \u0161to je dobar primjer kako astronomi pomo\u0107u razli\u010ditih teleskopa zajedno istra\u017euju Svemir.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.eso.org\/public\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ESO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Upadljiva galaktika nazvana NGC 4666 u sredi\u0161tu slike je galaktika u kojoj se proizvode zvijezde velikom brzinom, a udaljena je oko 80 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Brzina i koli\u010dina nastanka zvijezda uzrokovane su gravitacijskim interakcijama izme\u0111u NGC 4666 i njenih susjednih galaktika, uklju\u010duju\u0107i i NGC 4668 koja je vidljiva u donjem lijevom kutu. Ove [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015900,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16817],"class_list":["post-2027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2027"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2027\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}