{"id":2046,"date":"2010-09-06T23:00:00","date_gmt":"2010-09-06T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/korak-dalje-od-raunala-zasnovanih-na-siliciju\/"},"modified":"2020-04-23T01:36:55","modified_gmt":"2020-04-22T23:36:55","slug":"korak-dalje-od-racunala-zasnovanih-na-siliciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/korak-dalje-od-racunala-zasnovanih-na-siliciju\/","title":{"rendered":"Korak dalje od ra\u010dunala zasnovanih na siliciju"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/sicilij_comp.jpg\"  >Osoblje odsjeka fizike na IUPIU radi na osnutku mre\u017ee laboratorija za kvantnu informatiku u Kini. Ovog ljeta, ba\u0161 kao i svakog ljeta u zadnjih pet godina, dr.sci. Zhe-Yu &#8220;Jeff&#8221; otputovao je Kinu gdje radi kao vode\u0107i znanstvenik na utemeljenju mre\u017ee laboratorija za kvantnu informatiku.<\/p>\n<p>Zhe-Yu &#8220;Jeff&#8221; \u010dlan je znanstvenog osoblja na \u0161koli za prirodne znanosti koja radi pod okriljem Indiana University-Purdue sveu\u010dili\u0161ta u Indianapolisu. Kvantna informatika za prijenos informacija koristi fotone &#8211; jedinice svijetla &#8211; i jednog bi dana mogla proizvesti nasljednika dana\u0161njih, sveprisutnih ra\u010dunala zasnovanih na silikonu.<\/p>\n<p>Uz potporu kineske vlade, dr. Ou, profesor fizike na \u0161koli za prirodne znanosti radi na utemeljenju laboratorija za kvantnu informatiku u cijeloj Kini. Istodobno, u tim laboratorijima nastavlja rad na vlastitom istra\u017eivanju. Naime, ti su laboratoriji opremljeni najnaprednijom dostupnom tehnologijom.<\/p>\n<p>&#8220;Ova je suradnja na dobrobit sviju &#8211; od znanstvenika do studenata, kako u Kini tako i na IUPUI-u, iako studenti s IUPUI-a ne\u0107e putovati do laboratorija. Kineska strana dobiva korisne savjete o na\u010dinu na koji bi trebalo graditi moderne laboratorije opremljene naprednom tehnologijom. U tim \u0107e laboratorijima raditi kineski znanstvenici i studenti. Ja sam s druge strane u mogu\u0107nosti koristiti novu tehnologiju u Kini za dokazivanje teorija o kvantnoj prirodi svjetlosti, teorija koje su formirane na temelju istra\u017eivanja provedenih u na\u0161im laboratorijima na IUPUI-u. Na taj nam se na\u010din otvara mogu\u0107nost nastavka naprednih istra\u017eivanja na ovom polju. Mi smo sada u mogu\u0107nosti testirati ne\u0161to \u0161to postoji samo u teoriji. Rezultate tih istra\u017eivanja mo\u017eemo potom prenijeti kolegama i studentima na IUPUI-u&#8221;, obja\u0161njava Ou.<\/p>\n<p>&#8220;Sama uklju\u010denost Oua u ovaj rad uvelike koristi studentima i postdiplomantima sveu\u010dili\u0161ta IUPUI. Bilo da se radi o predavanjima ili radu u laboratoriju, zahvaljuju\u0107i ovoj suradnji pobolj\u0161at \u0107e se razmjena ideja, omogu\u0107it \u0107e brojna gostovanja stru\u010dnih predava\u010da i otvoriti prostor za mnoge debate&#8221;, nagla\u0161ava dr.sci. Gautam Vemuri, profesor fizike i biv\u0161i predsjednik odsjeka na sveu\u010dili\u0161tu IUPUI. &#8220;Radi se o jednom od najuzbudljivijih podru\u010dja moderne fizike. Mi pouzdano znamo da ono \u0161to elektroni rade u na\u0161im ra\u010dunalima, kako kod ku\u0107e tako i u laboratorijima, se mo\u017ee jo\u0161 znatno ubrzati ukoliko uspijemo iskoristiti svojstva fotona. Pomo\u0107u valova svjetlosti, informacije se mogu obraditi mnogo br\u017ee nego li uz pomo\u0107 elektrona. Ovdje se uistinu radi o jednom od najva\u017enijih podru\u010dja fizike za ovo desetlje\u0107e&#8221;, zaklju\u010duje Vemuri.<\/p>\n<p>Program osnutka laboratorija za <a target=\"_self\" href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nesavrseni-cipovi-vode-prema-novoj-kvantnoj-tehnologiji\/\" rel=\"noopener noreferrer\">kvantnu<\/a> informatiku pomogao je i osnutak novog podru\u010dja znanstvenih istra\u017eivanja u Kini. Povezao je i neke od najpresti\u017enijih sveu\u010dili\u0161ta u toj zemlji. Me\u0111u njima se nalazi i kinesko sveu\u010dili\u0161te za prirodne znanosti i tehnologiju, nacionalno sveu\u010dili\u0161te koje se bavi znanstvenim istra\u017eivanjima. U osnivanju tog sveu\u010dili\u0161ta sudjelovali su: kineska akademija za znanosti, sveu\u010dili\u0161te Tianjin i Normal sveu\u010dili\u0161te isto\u010dne Kine. Ou je ovog ljeta bio stacioniran u \u0160angaju gdje je sura\u0111ivao s Normal sveu\u010dili\u0161tem isto\u010dne Kine.<\/p>\n<p>Izvor: Indiana University School of Medicine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osoblje odsjeka fizike na IUPIU radi na osnutku mre\u017ee laboratorija za kvantnu informatiku u Kini. Ovog ljeta, ba\u0161 kao i svakog ljeta u zadnjih pet godina, dr.sci. Zhe-Yu &#8220;Jeff&#8221; otputovao je Kinu gdje radi kao vode\u0107i znanstvenik na utemeljenju mre\u017ee laboratorija za kvantnu informatiku. Zhe-Yu &#8220;Jeff&#8221; \u010dlan je znanstvenog osoblja na \u0161koli za prirodne znanosti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015922,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17131],"class_list":["post-2046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-silicij"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2046\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}