{"id":21005704,"date":"2011-12-17T22:53:51","date_gmt":"2011-12-17T22:53:51","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21005704"},"modified":"2016-10-27T23:33:15","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:15","slug":"usamljenost-najbizarnija-zarazna-bolest-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/usamljenost-najbizarnija-zarazna-bolest-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Usamljenost \u2013 najbizarnija &#8216;zarazna&#8217; bolest na svijetu"},"content":{"rendered":"<p>Samo\u0107a pove\u0107ava rizik od demencije, visokog krvnog tlaka, sr\u010danih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko \u010dudno zvu\u010di, usamljenost je i zarazna.<\/p>\n<p>Journal of Personality and Social Psychology izvijestio je da se usamljenost mo\u017ee pro\u0161iriti me\u0111u odre\u0111enom grupom sli\u010dno kao neka zarazna bolest. Usamljeni s vremenom &#8216;inficiraju&#8217; osobe oko sebe, pa i one postanu usamljene. Zapravo, ako je jedna osoba rekla da se osje\u0107a usamljeno, osobe najbli\u017ee njoj su dvije godine kasnije imale 52 posto ve\u0107e \u0161anse da se tako\u0111er osje\u0107aju usamljeno. Znanstvenici su odbacili mogu\u0107nost da usamljeni ljudi jednostavno tra\u017ee sebi sli\u010dne, nego smatraju da je u pitanju doslovno sijanje osje\u0107aja usamljenosti. <\/p>\n<p>No, nije li ova studija kontradiktorna \u2013 na kraju krajeva, zar usamljeni nisu naj\u010de\u0161\u0107e sami, pa kako bi mogli ikoga zaraziti? Ali, znanstvenici nisu definirali usamljenost po broju osoba s kojima netko kontaktira, nego po kvaliteti osobnih odnosa i subjektivnom osje\u0107aju izolacije koju netko osje\u0107a. Zato se neki osje\u0107aju u\u017easno usamljeni i kad nisu sami. Upravo je ovo negativno pona\u0161anje usamljenih ljudi, koje karakterizira i veliko nepovjerenje prema drugima toliko zarazno. <\/p>\n<p><strong>Jo\u0161 neke \u010dinjenice o usamljenosti<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; u prosjeku se ljudi osje\u0107aju usamljeno 48 dana godi\u0161nje, no ukoliko imaju usamljenog prijatelja, broj tih dana mo\u017ee se pove\u0107ati;<br \/>\n&#8211; svaki dodatni prijatelj (ukoliko ve\u0107 nije usamljen) smanjuje u\u010destalost osje\u0107aja usamljenosti za 0,04 dana tjedno, ili dva dodatna dana godi\u0161nje;<br \/>\n&#8211; \u017eene su sklonije usamljenosti i \u0161irenju ovog osje\u0107aja u svojoj okolini;<br \/>\n&#8211; osje\u0107aj usamljenosti lak\u0161e se \u0161iri me\u0111u prijateljima nego me\u0111u \u010dlanovima obitelji. <\/p>\n<p>No, budu\u0107i da je usamljenost povezana s nizom mentalnih i fizi\u010dkih bolesti, te mo\u017ee skratiti ne\u010diji \u017eivot, va\u017eno je da osoba prepozna osje\u0107aj usamljenosti ili pomogne onima koji su njime &#8216;inficirani&#8217;. <\/p>\n<p><strong>Zdravstveni rizici<\/strong><\/p>\n<p>Za zdravlje je ponekad nu\u017eno biti sam. No, povremeno osamljivanje je ne\u0161to sasvim drugo od usamljenosti i izolacije. Ako se prodube, ovi osje\u0107aji mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje. U samo\u0107i se ljudi znaju potpuno zapustiti i zapostaviti osobnu higijenu, prehranu, tjelovje\u017ebu ili zdravstvene preglede. <\/p>\n<p>Primjerice, studija provedena na Sveu\u010dili\u0161tu Chicago dokazala je da usamljenost utje\u010de i na funkcije mozga. Izme\u0111u ostalog, pokazalo se da sudionici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno razli\u010dite funkcije u odre\u0111enim podru\u010djima mozga dok su gledali slike ljudi koji u\u017eivaju u dru\u0161tvu ili u neugodnim okolnostima. Zaklju\u010dili su stoga da dugoro\u010dna dru\u0161tvena izolacija \u0161teti zdravlju jednako kao i 15 popu\u0161enih cigareta dnevno ili redovito opijanje. <\/p>\n<p>&#8220;Osje\u0107aj samo\u0107e i nevoljenosti tako\u0111er mo\u017ee izazvati probleme sa spavanjem, pa \u010dak i br\u017eu progresiju demencije. Lo\u0161a je vijest da usamljenost podi\u017ee razinu hormona stresa, tj. kortizola, ali i krvnog tlaka, koji mo\u017ee izazvati sr\u010dani ili mo\u017edani udar&#8221;, upozorava psiholog John Cacioppo sa Sveu\u010dili\u0161ta Chicago. <\/p>\n<p><strong>Kako se izlije\u010diti?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Obnovite dobre obiteljske veze i prijateljstva<\/strong><br \/>\nZbog ubrzanog tempa \u017eivota, vrlo je lako izgubiti vezu s nekim osobama. Ako s nekima niste pri\u010dali du\u017ee vrijeme ili ste bili ljuti zbog neke sitnice, odbacite negativne osje\u0107aje i ponos \u2013 nazovite ih. <\/p>\n<p><strong>Pa\u017eljivo birajte prijatelje <\/strong><br \/>\nKoliko god je to mogu\u0107e, okru\u017eite se sretnim, energi\u010dnim ljudima. Jer, sli\u010dno kao i usamljenost, i sre\u0107a je tako\u0111er zarazna. \u010cak i ako se osje\u0107ate lo\u0161e, ne pri\u010dajte samo o negativnim stranama svog \u017eivota jer \u0107e to zamoriti i najodanije. <\/p>\n<p><strong>Rastite kao osoba <\/strong><br \/>\nU\u010denje nikad ne treba stati. I u poznijim godinama mo\u017eete upisati neki te\u010daj i svladati novu vje\u0161tinu. Postanite \u010dlan nekog kluba ili posje\u0107ujte javna predavanja \u2013 pro\u0161irit \u0107ete i um i dru\u0161tvenu mre\u017eu. <\/p>\n<p><strong>Budite ljubazni <\/strong><br \/>\nMo\u017eda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ukoliko ste srame\u017eljivi i nesigurni, to mo\u017ee zna\u010diti i da niste dovoljno vje\u017ebali komunikacijske vje\u0161tine. Ili vi ba\u0161 mislite da ste zanimljiva i duhovita osoba? Ispitajte se, smijete li se uglavnom na tu\u0111i ra\u010dun i isti\u010dete tu\u0111e mane. Dobra komunikacija nije natjecanje u duhovitosti \u2013 i jednostavan osmijeh mo\u017ee biti dovoljan. <\/p>\n<p><strong>Volontirajte <\/strong><br \/>\nVolontirajte iskreno, drugima pru\u017eite ono \u0161to mo\u017eete (tako ne\u0107e nitko &#8216;pregorjeti&#8217;) i ne o\u010dekujte ni\u0161ta zauzvrat. Ovo \u0107e obogatiti va\u0161 \u017eivot na mnogo na\u010dina. <\/p>\n<p><strong>Vje\u017ebajte <\/strong><br \/>\nTjelovje\u017eba je dobra za fizi\u010dko i mentalno zdravlje. Osim toga, to je odli\u010dan na\u010din da upoznate nove ljude. Upi\u0161ite se u neki klub u blizini. Odli\u010dna ideja je i te\u010daj plesa \u2013 upoznat \u0107ete neke zanimljive ljude, razviti vje\u0161tinu i biti fit. <\/p>\n<p><strong>I na koncu <\/strong><br \/>\nSumnjate li da je netko iz va\u0161e sredine usamljen, pru\u017eite mu podr\u0161ku. Mo\u017eda biste mogli sve promijeniti.<\/p>\n<p>Izvor: Net.HR<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Samo\u0107a pove\u0107ava rizik od demencije, visokog krvnog tlaka, sr\u010danih bolesti i raka, a geni koje trebamo u borbi protiv ozbiljnih virusnih infekcija manje su aktivni kod usamljenih osoba nego kod ostatka populacije. Osim toga, ma koliko \u010dudno zvu\u010di, usamljenost je i zarazna. Journal of Personality and Social Psychology izvijestio je da se usamljenost mo\u017ee pro\u0161iriti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005705,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[],"class_list":["post-21005704","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005704","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005704"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005704\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}