Znanstvenici s ameri\u010dkog Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju napravili su prvu solarnu \u0107eliju kojoj kvantna efikasnost prelazi 100 posto, pi\u0161e Engadget.<\/p>\n\n\n\n
Kvantna efikasnost se tu odnosi protok broja elektrona kroz strujni krug u solarnoj \u0107eliji u jednoj sekundi. Taj se broj dijeli s brojem fotona, odnosno ulaznom energijom, a razlika predstavlja kvantnu efikasnost.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici iz navedenog laboratorija zabilje\u017eili su efikasnost na novoj solarnoj \u0107eliji od \u010dak 114 posto! Njihova solarna \u0107elija se zove MEG, odnosno multiple exciton generation.<\/p>\n\n\n\n
MEG dakle mo\u017ee od jednog fotona proizvesti vi\u0161e od jednog elektrona, a ta ekstra energija dolazi od kvantnih to\u010daka koje kupe energiju, koja bi se ina\u010de raspr\u0161ila u obliku topline.<\/p>\n\n\n\n
\u0106elija je napravljena od cink oksida, olovnog selenita i zlata te je presvu\u010dena antirefleksivnim materijalom, koji se nalazi na prozirnom vodljivom materijalu.<\/p>\n\n\n\n
\u017dalosno je da je jo\u0161 2001. godine Arthur J. Nozik, znanstvenik iz navedenog laboratorija, to\u010dno predvidio da \u0107e MEG biti 100 posto u\u010dinkovit. Pitanje je samo za\u0161to se ne krene u masovnu proizvodnju s tim \u0107elijama, koje bi efikasno mogle zamijeniti naftu i plin. Da ne spominjemo smanjenje one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici s ameri\u010dkog Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju napravili su prvu solarnu \u0107eliju kojoj kvantna efikasnost prelazi 100 posto, pi\u0161e Engadget. Kvantna efikasnost se tu odnosi protok broja elektrona kroz strujni krug u solarnoj \u0107eliji u jednoj sekundi. Taj se broj dijeli s brojem fotona, odnosno ulaznom energijom, a razlika predstavlja kvantnu efikasnost. Znanstvenici iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005715,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364],"tags":[16556],"class_list":["post-21005714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","tag-solarne-celije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005714"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065781,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005714\/revisions\/21065781"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}