{"id":21005743,"date":"2011-12-22T10:54:35","date_gmt":"2011-12-22T10:54:35","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21005743"},"modified":"2013-08-15T03:47:28","modified_gmt":"2013-08-15T01:47:28","slug":"veliki-bljesak-uv-zraka-stvorio-je-sliku-na-torinskom-platnu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/veliki-bljesak-uv-zraka-stvorio-je-sliku-na-torinskom-platnu\/","title":{"rendered":"Veliki bljesak UV zraka stvorio je sliku na Torinskom platnu?"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" width=\"400\" height=\"300\" class=\"alignleft size-full wp-image-21005744\" title=\"torinsko-platno\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2011\/12\/torinsko-platno.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2011\/12\/torinsko-platno.jpg 400w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2011\/12\/torinsko-platno-300x225.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/p>\n<p>Ova kontroverzna relikvija izaziva reakcije ve\u0107 stolje\u0107ima, neki tvrde da su je napravili srednjovjekovni krivotvoritelji, a znanstvenici sad tvrde da su djelo UV zraka.<\/p>\n<p>Slika na Torinskom platnu nije djelo srednjovjekovnih krivotvoritelja, ve\u0107 ju je uzrokovao nadnaravni bljesak svjetlosti, tvrde talijanski znanstvenici iz Nacionalne agencije za novu tehnologiju, energetiku i odr\u017eivi gospodarski razvoj.<\/p>\n<p>Oni tvrde da je relikvija u kojoj je pokopan Isus autenti\u010dna, odnosno da je rezultat tehnologije sli\u010dne UV laserima koja u srednjem vijeku nije postojala. Otisak je stvorio veliki prasak energije kao posljedica Kristova uskrsnu\u0107a. Kratki i intenzivni prasak UV zraka djelovao je na platno tako da je tijelo ostavilo otisak na njemu. Sliku bradatog mu\u0161karca, s ranama na rukama i nogama na platnu stvorio je oblik elektromagnetske energije, kao \u0161to je bljesak svjetlosti u kratkim intervalima, tvrde znanstvenici. Skeptici dugo vremena tvrde da je pravokutno platno dugo 4,2 metra i \u0161iroko 0,9 metra djelo srednjovjekovnih krivotvoritelja.<\/p>\n<p>&#8211; Ako govorimo o bljesku svjetlosti koji &#8220;crta&#8221; po platnu, zapravo ne mo\u017eemo izbje\u0107i \u010dinjenicu da je to \u010dudo. No na znanstvenicima je da otkriju prave \u010dinjenice &#8211; tvrdi autor studije Paolo Di Lazzaro.<\/p>\n<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford, Sveu\u010dili\u0161ta Arizona i \u0161vicarskog Instituta za tehnologiju potvrdili su da platno datira iz razdoblja od 1260. do 1390. godine, no te su podatke odbacili zbog \u010dinjenice da je platno u srednjem vijeku stradalo u po\u017earu pa su ga popravili.<\/p>\n<p>Uz to, izraelski su arheolozi prona\u0161li prvi poznati pokrov za ukop u Jeruzalemu iz vremena raspe\u0107a. Jeruzalemski pokrov ima dvosmjerno tkanje, a unakrsno tkanje u Torinskom platnu uvedeno je 1000 godina nakon Kristova \u017eivota, \u00a0pi\u0161e\u00a0<a href=\"http:\/\/www.24sata.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">24sata.hr<\/a><\/p>\n<p><strong>Torinsko platno<\/strong><\/p>\n<p>Torinsko platno ili kako ga nazivaju Sveto platno naziv je za jednu od najpoznatijih kr\u0161\u0107anskih relikvija, a predstavlja komad tkanine na kojoj se mo\u017ee prepoznati otisak mu\u0161kog tijela. Ime je dobilo po Katedrali sv. Ivana Krstitelja u Torinu gdje se \u010duva. Tkanina navodno predstavljala pokrov u koji je zamotan Isus nakon smrti na kri\u017eu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ova kontroverzna relikvija izaziva reakcije ve\u0107 stolje\u0107ima, neki tvrde da su je napravili srednjovjekovni krivotvoritelji, a znanstvenici sad tvrde da su djelo UV zraka. Slika na Torinskom platnu nije djelo srednjovjekovnih krivotvoritelja, ve\u0107 ju je uzrokovao nadnaravni bljesak svjetlosti, tvrde talijanski znanstvenici iz Nacionalne agencije za novu tehnologiju, energetiku i odr\u017eivi gospodarski razvoj. Oni tvrde [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005744,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[],"class_list":["post-21005743","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005743","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005743"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005743\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005743"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005743"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005743"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}