Ova \u010destica Chi_b sastoji se od “lijepog kvarka” i “lijepog antikvarka”, zdru\u017eenih u jedno, a njih povezuje sna\u017ena nuklearna sila, ona ista koja povezuje atomsku jezgru.<\/p>\n
Iako su znanstvenici u CERN-u o\u010dekivali otkri\u0107e bo\u017eje \u010destice odnosno Higgsovog bozona, ustanovili su da nije rije\u010d o tome. Veliki hadronski sudara\u010d na francusko-\u0161vicarskoj granici po prvi puta od 2009. pokazao je ne\u0161to konkretno. A to je da je rije\u010d o Chi_b (3P) \u010destici. Ona je ne\u0161to pobu\u0111enije stanje Chi \u010destica koje su uo\u010dili u prija\u0161njim eksperimentima s kolizijama, prenosi 24sata.hr<\/a><\/p>\n Ova \u010destica na\u010dinjena je od “lijepog kvarka” i “lijepog antikvarka” koji su zdru\u017eeni u jedno, pi\u0161e BBC.<\/p>\n – Vjerovalo se da je ovo, pobu\u0111enije stanje \u010destice, postojalo ve\u0107 godinama, ali ga nitko do sad nije uspio vidjeti. Zanimljivo je da smo otkrili da kvark i antikvark zajedno dr\u017ei sna\u017ena nuklearna sila. A to je npr. ista sila koja dr\u017ei atomsku jezgru zdru\u017eenu, s protonima i neutronima – objasnio je profesor Roger Jones.<\/p>\n S velikim hadronskim sudara\u010dem znanstvenici poku\u0161avaju dobiti odgovore na fundamentalna pitanja o sudaranju \u010destica protona, odnosno nove informacije o postanku svemira. <\/p>\n – \u0160to bolje razumijemo jaku silu, bolje \u0107emo razumjeti veliki dio informacija koje vidimo, a one su naj\u010de\u0161\u0107e tek pozadina puno zanimljivijih stvari kojima se veselimo, poput Higgsovog bozona – dodao je Jones.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ova \u010destica Chi_b sastoji se od “lijepog kvarka” i “lijepog antikvarka”, zdru\u017eenih u jedno, a njih povezuje sna\u017ena nuklearna sila, ona ista koja povezuje atomsku jezgru. Iako su znanstvenici u CERN-u o\u010dekivali otkri\u0107e bo\u017eje \u010destice odnosno Higgsovog bozona, ustanovili su da nije rije\u010d o tome. Veliki hadronski sudara\u010d na francusko-\u0161vicarskoj granici po prvi puta od […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005765,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16666],"class_list":["post-21005764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-bozja-cestica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005764"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005764\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}