Slika djedovih saonica punih darova i soba Rudolfa na njihovom \u010delu u ovo je vrijeme \u010dest prizor. Vidimo ih na reklamama, u filmovima i crtanim filmovima, u izlozima, ma\u0161ti, a poneki sretnik mo\u017eda i u stvarnosti. No, za\u0161to su od svih plemenitih \u017eivotinja na ovome svijetu upravo sobovi dobili priliku vu\u0107i saonice Djeda Bo\u017ei\u0107njaka – za\u0161to ne konji ili magarci, jeleni ili polarni medvjedi? \u010cime su sobovi zaslu\u017eili svoju du\u017enost i \u010dast da prate Djeda Bo\u017ei\u0107njaka na njegovu putovanju oko svijeta i jesu li se natjecali sa ostalim \u017eivotinjama ili posao dobili preko veze, saznajte u nastavku ove biolo\u0161ke Bo\u017ei\u0107ne pri\u010de.<\/p>\n
U no\u0107i sa 24. na 25. prosinca, najpoznatiji djedica na svijetu, prema pri\u010dama koje su toliko stare da se vi\u0161e ni ne sje\u0107amo to\u010dno tko ih je prvi ispri\u010dao, obilazi svijet na svojim saonicama. No, za\u0161to u svim pri\u010dama, filmovima i na svim reklamama djedove saonice pune darova vuku ba\u0161 sobovi? Da bismo saznali odgovor na ovo pitanje, moramo saznati ne\u0161to vi\u0161e o Rudolfovom ro\u0111enju i mladosti. Poznato je, naime, da je Djed Bo\u017ei\u0107njak stanovnik hladnih sjevernih predjela. \u010cak i ako bi se odrasli konji ili magarci uspjeli sna\u0107i u toj surovoj ledenoj divljini, njihovi mladunci te\u0161ko bi imali ikakve \u0161anse protiv o\u0161tre zimske hladno\u0107e. Sobovi (Rangifer tarandus) su pak opskrbljeni mnogim evolucijskim trikovima za odr\u017eavanje topline koji ih \u010dine savr\u0161enim pratiocima djeda Bo\u017ei\u0107njaka.<\/p>\n
Gotovo svi sobovi, pa tako i Rudolf, najpoznatiji me\u0111u njima, ro\u0111endan imaju u svibnju. Iako su u na\u0161im predjelima u svibnju temperature vrlo visoke, mladi se sobovi u Skandinaviji, Sibiru i drugim predjelima gdje \u017eive ve\u0107 u prvim danima \u017eivota mogu suo\u010diti s temperaturama od -3\u00b0C. Ra\u0111aju se dobro prekriveni \u0161upljom dlakom koja izvrsno zadr\u017eava zrak i pona\u0161a se kao izolator, a tjelesnu temperaturu im \u010duva i tzv. sme\u0111e masno tkivo. Sme\u0111e masno tkivo je vrsta tjelesne masno\u0107e koja je karakteristi\u010dna za novoro\u0111en\u010dad nekih \u017eivotinja i ljudi, a jako dobro proizvodi toplinu i zbog njega novoro\u0111en\u010dad ne drhti. Starenjem, koli\u010dina sme\u0111eg masnog tkiva se smanjuje i \u017eivotinje i ljudi, ako im postane hladno, toplinu moraju proizvoditi drhtanjem, tj. radom mi\u0161i\u0107a. Odmah nakon ro\u0111enja, mladi sobovi krenu sisati maj\u010dino mlijeko koje ima \u010dak 20% masno\u0107a (za usporedbu, kravlje mlijeko ima 4% masno\u0107a) kako bi mladunci lak\u0161e proizvodili energiju za zagrijavanje i brzo rasli.<\/p>\n
U ljetnim mjesecima, krzno sobova je debelo izme\u0111u 0.5 i 1 cm. Kako vrijeme postaje hladnije i njihovo krzno postaje sve deblje, pa zimi mo\u017ee biti debelo od 1 cm na nogama do \u010dak 4 cm na trupu i le\u0111ima zbog \u010dega su za\u0161ti\u0107eni od hladno\u0107e kao da nose debeli zimski kaput. Protiv propadanja kroz duboki snijeg i tanak led \u0161tite ih vrlo \u0161iroki papci, a protiv gladi prilagodljiv \u017eeludac. Mnogim bi \u017eivotinjama koje bi se slu\u010dajno zatekle u sjevernim predjelima za vrijeme zimskih mjeseci veliki problem bio prona\u0107i hranu za pre\u017eivljavanje, no sobovi koji su stvoreni za \u017eivot u takvim uvjetima zimi se uglavnom hrane li\u0161ajevima. Ovakvu prehranu omogu\u0107uju im posebni simbiotski mikroorganizmi koji \u017eive u njihovom probavnom sustavu. Ipak, koli\u010dine li\u0161ajeva dostupne na jednom mjestu nisu dovoljne za velika krda sobova, stoga putuju vi\u0161e od 1000 km u potrazi za hranom, sele\u0107i se iz ljetnog u zimsko boravi\u0161te te u jednoj godini na taj na\u010din \u010desto pre\u0111u oko 5000 km.<\/p>\n
Zbog svega navedenog, nije te\u0161ko shvatiti za\u0161to su upravo sobovi najbolje \u017eivotinje za djedov put oko svijeta i za\u0161to je upravo njima povjerena ta \u010dast. Svoju su plemenitu misiju da svoj djeci svijeta dostave ljubav, sre\u0107u i veselje (jer, ima li ljep\u0161eg poklona od toga?) zaista zaslu\u017eili, pa idu\u0107i puta kada djedici ostavite \u010da\u0161u mlijeka ili keks pored bora, ostavite i koju trav\u010dicu ili cvjeti\u0107 za Rudolfa i njegove prijatelje. Sretan Bo\u017ei\u0107!<\/p>\n