{"id":21005931,"date":"2019-10-21T14:13:27","date_gmt":"2019-10-21T12:13:27","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21005931"},"modified":"2019-10-21T21:44:13","modified_gmt":"2019-10-21T19:44:13","slug":"znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znate-li-koja-je-najveca-tajna-carstva-inka\/","title":{"rendered":"Znate li koja je najve\u0107a tajna carstva Inka?"},"content":{"rendered":"

U 15. i 16. stolje\u0107u carstvo Inka bilo je najve\u0107e na prostorima ju\u017ene Amerike. Doznajte \u0161to ih je to razlikovalo od svih ostalih naprednih civilizacija u povijesti.
\n\"\"
\nSa sredi\u0161tem u dana\u0161njem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, te uklju\u010divalo i dijelove dana\u0161nje Kolumbije, \u010cilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo povezano mre\u017eom prometnicama \u010dija je kompleksnost mogla konkurirati i onima u Starom svijetu. Imali su mno\u0161tvo hrane, tekstila, zlata i li\u0161\u0107a koke, bili su majstori gradnje Novog svijeta. Unato\u010d svemu tome nikada nisu imali novac. Osim toga, nisu imali niti jednu jedinu tr\u017enicu.<\/p>\n

Carstvo Inka vjerojatno je jedina napredna civilizacija u povijesti koja na nijednom dijelu svog teritorija nikada nije imala trgova\u010dki stale\u017e ni bilo kakve trgovine. Kako im je to uspjelo?<\/p>\n

Mnogi aspekti \u017eivota Inka su ostali tajna, dijelom i zbog toga \u0161to izvje\u0161taji o \u017eivotu tog naroda dolaze od \u0160panjolaca koji su ih na kraju i istrijebili raznim europskim bolestima. Prvo su im prenijeli boginje koje su po nekim procjenama ubile i do 90 posto populacije Inka, a potom su ih dokraj\u010dili tifusom, sifilisom, gripom, difterijom, rubeolom i ponovno boginjama. Na\u0161e znanje o tim doga\u0111ajima i razumijevanje kulture Inka dolazi od nekoliko promatra\u010da, ve\u0107inom \u0161panjolskih misionara te sve\u0107enika i povjesni\u010dara Blasa Valere, koji je ro\u0111en u Peruu dva desetlje\u0107a nakon pada carstva Inka.<\/p>\n

Bogatstvo i bez novca<\/strong><\/p>\n

Bilje\u0161ke od misionara i Valere opisuju Inke kao majstore gradnje i planskog raspolaganja zemljom, sposobne za sofisticiranu planinsku poljoprivredu. Gradove su podizali od velikih kamenih blokova koji su bili tako precizno isklesani da su me\u0111usobno prijanjali bez ikakvog veziva. Njihovo je dru\u0161tvo bilo toliko bogato da su si mogli priju\u0161titi da stotine ljudi specijaliziranih za planiranje poljoprivrede ‘osmisli’ kako \u0107e iskoristiti novoosvojena podru\u010dja. Gradili su tzv. terasaste farme na obroncima planina i na njima su sadili od krumpira i kukuruza do kikirikija i tikvica. Gdje \u0107e se \u0161to saditi se pa\u017eljivo biralo prema prosje\u010dnim temperaturama i nadmorskoj visini. Tako\u0111er su sadili i drve\u0107e kako bi tanki gornji sloj tla ostao u dobrom stanju.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Njihovi arhitekti bili su jednako talentirani kao i poljoprivrednici. Dizajnirali su i izgradili enormne piramide, koje su navodnjavali sofisticirani vodovodi poput onog prona\u0111enog u Tiponu i spajali sustavi poplo\u010danih cesta, izgradili su enormno velike hramove poput Pachacamaca te grad Machu Picchu koji nije bio grad u klasi\u010dnom smislu rije\u010di. Najvjerojatnije je izgra\u0111en kao carski posjed i religijsko uto\u010di\u0161te. Nisu imali pismo pa su graditelji matemati\u010dki sve to\u010dno izra\u010dunavali uz pomo\u0107 sustava \u010dvorova na konopima. I unato\u010d svoj toj produktivnosti Inke su se uspjele oduprijeti uvo\u0111enju novca i trgovina.<\/p>\n

Tajna njihova velikog bogatstva je mo\u017eda u njihovom neobi\u010dnom ‘poreznom sustavu’. Naime, radnici i poljoprivrednici su proizvodili dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Vlasti su pak, oni bili siguran izvor radne snage za radove bilo kakve vrste, ali i ostale kraljevske pothvate. Dr\u017eava je skupljala svu proizvedenu robu – hranu, vunu, tekstil, itd. i spremala je u skladi\u0161ta. Svaki grad je imao najmanje dva skladi\u0161ta – jedno za vladara i jedno za gra\u0111ane. Dakle, produkcija, distribucija i upotreba svih dobara bila je kontrolirana od strane vlasti. Svaki gra\u0111anin je pak, od dr\u017eave zauzvrat dobio sve \u0161to mu je bilo potrebno za \u017eivot – hranu, alat, neobra\u0111ene materijale i odje\u0107u i nisu imali potrebe ni\u0161ta kupovati. Kako nije bilo trgovina, nije bilo ni potrebe za uvo\u0111enjem neke valute ili novca. Ipak, Inke ponekad jesu i trgovale. No, nikada me\u0111u sobom ve\u0107 samo s drugim narodima. Mijenjali su svoja dobra jedino za ona koja nisu mogli proizvesti sami.<\/p>\n

dnevnik.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U 15. i 16. stolje\u0107u carstvo Inka bilo je najve\u0107e na prostorima ju\u017ene Amerike. Doznajte \u0161to ih je to razlikovalo od svih ostalih naprednih civilizacija u povijesti. Sa sredi\u0161tem u dana\u0161njem Peruu, carstvo Inka se protezalo preko vrhova Anda do obale, te uklju\u010divalo i dijelove dana\u0161nje Kolumbije, \u010cilea, Bolivije, Ekvadora i Argentine. Carstvo je bilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005933,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[],"class_list":["post-21005931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}