{"id":21005955,"date":"2012-01-07T13:15:08","date_gmt":"2012-01-07T13:15:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21005955"},"modified":"2016-10-27T23:33:16","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:16","slug":"najvrijedniji-plemeniti-metal-nije-zlato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/fizika-i-kemija\/kemija\/najvrijedniji-plemeniti-metal-nije-zlato\/","title":{"rendered":"Najvrijedniji plemeniti metal nije zlato"},"content":{"rendered":"<p>Rodij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Rh, a atomski (redni) broj mu je 45. Ime mu dolazi od gr\u010dke rije\u010di rhodon \u0161to zna\u010di ru\u017ea.<\/p>\n<p>Rodij je prijelazni metal devete grupe koji osim toga pripada i skupini platinskih metala. Otkrio ga je 1803. godine u platinskoj rudi engleski kemi\u010dar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkri\u0107a paladija. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u platinskim rudama. Koristi se u legurama s platinom i kao katalizator. Rodij je najskuplji dragocjeni metal (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).<\/p>\n<p>Trenutno to nije slu\u010daj, jer je cijena zlata zbog svjetske ekonomske krize vi\u0161estruko sko\u010dila i jo\u0161 raste, tako da je zlato trenutno skuplje od rodija, no nije i vrijednije, jer ga ipak ima kudikamo vi\u0161e od tog plemenitog materijala.<\/p>\n<p>Isto tako, rodij je plemeniti metal koji se u prirodi rijetko pronalazi, \u010dak 1.000 puta rje\u0111e od zlata te je zato i vrlo skup, a ulaganje u rodij vrlo unosno, pi\u0161e Guardian.<\/p>\n<p>Rodij je tvrd i otporan metal sivo-bijele boje i velike reflektancije. Ima visoku temperaturu tali\u0161ta (1964 \u00b0C) i vreli\u0161ta (3695 \u00b0C).<\/p>\n<p><strong>Zajedni\u010dki element skupocjenom nakitu, automobilima i Paulu McCartneyju<\/strong><\/p>\n<p>Najva\u017enija primjena rodija je u legurama platine i paladija kojima pobolj\u0161ava \u010dvrsto\u0107u. Ove se legure koriste u zavojnicama za pe\u0107i, cijevima za proizvodnju staklenih vlakana, elementima termo\u010dlanaka, elektrodama u svje\u0107icama zrakoplova i laboratorijskim reaktorima.<\/p>\n<p>Vrlo je va\u017ena njegova primjena kao katalizatora u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s platinom i paladijem koristi se kao katalizator u kataliti\u010dkim pretvornicima motora s unutarnjim izgaranjem. U industriji nakita koristi ga se za elektrolitsko prevla\u010denje proizvoda od srebra i bijelog zlata.<\/p>\n<p>Postoji jo\u0161 jedan vrlo interesantan podatak o rodiju, a nije vezan za industriju metala, ve\u0107 onu glazbenu. Naime, 1979. godine poznati britanski glazbenik Paul McCartney dobio je rodijsku plo\u010du umjesto platinaste, za rekordnu nakladu i najprodavanijeg izvo\u0111a\u010da\/tekstopisca svih vremena.<\/p>\n<p><iframe src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/n0BM5KZBTZQ\" frameborder=\"0\"  ><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><a href=\"http:\/\/dnevnik.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">dnevnik.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rodij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Rh, a atomski (redni) broj mu je 45. Ime mu dolazi od gr\u010dke rije\u010di rhodon \u0161to zna\u010di ru\u017ea. Rodij je prijelazni metal devete grupe koji osim toga pripada i skupini platinskih metala. Otkrio ga je 1803. godine u platinskoj rudi engleski kemi\u010dar W. H. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21005956,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16767,16783],"class_list":["post-21005955","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-metal","tag-zlato"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005955","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21005955"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21005955\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21005956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21005955"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21005955"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21005955"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}