Igor Mezi\u0107 i David L. Valentine s Kalifornijskog sveu\u010dili\u0161ta, te Senka Ma\u0107e\u0161i\u0107, Nelida \u010crnjari\u0107 \u017dic i znanstveni novak Stefan Ivi\u0107 dali su odgovor na pitanje za\u0161to su nafta i plin iz bu\u0161otine nestali za samo nekoliko mjeseci.<\/p>\n
Bakterije i morska strujanja specifi\u010dna za Meksi\u010dki zaljev sprije\u010dili su da ekolo\u0161ka katastrofa nastala havarijom BP-ove naftne platforme Deepwater Horizon 21. travnja 2010. godine i izljevom vi\u0161e od \u010detiri milijuna barela nafte u more, izazove dugotrajne posljedice za morski \u017eivot u tom dijelu svijeta.<\/p>\n
Pokazuje to rad skupine ameri\u010dkih i rije\u010dkih znanstvenika s University of California Santa Barbara i Tehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, objavljen u presti\u017enom ameri\u010dkom multidisciplinarnom znanstvenom \u010dasopisu Proceedings of National Academy of Sciences.<\/p>\n
Suradnjom grupa prof. dr. Davida L. Valentinea i prof. dr. Igora Mezi\u0107a s Kalifornijskog sveu\u010dili\u0161ta, te prof. dr. Senke Ma\u0107e\u0161i\u0107, prof. dr. Nelide \u010crnjari\u0107 \u017dic i znanstvenog novaka Stefana Ivi\u0107a s rije\u010dkog Tehni\u010dkog fakulteta izra\u0111eni su slo\u017eeni ra\u010dunalni modeli, zahvaljuju\u0107i kojima su razrije\u0161ena postoje\u0107a pitanja vezana uz ekolo\u0161ku katastrofu. \u010clanak analizira \u0161irenje ugljikovodika na temelju aktivnosti bakterija u zaljevu i modela podvodnih strujanja te obja\u0161njava ranije rezultate mjerenja koji su se tada \u010dinili kontradiktornima. <\/p>\n
Oblaci i perjanice<\/strong><\/p>\n Dr. Valentine u radu objavljenom u Scienceu prije godinu dana ponudio je obja\u0161njenje za\u0161to je ogromna izlivena koli\u010dina nafte i plina iz BP-ove bu\u0161otine prakti\u010dki nestala za samo nekoliko mjeseci, iznose\u0107i da su bakterije, koje se hrane prirodnim izljevima nafte i plina ispod morske povr\u0161ine, razgradile velik dio toksi\u010dnih kemikalija otpu\u0161tenih havarijom Deepwater Horizona. Me\u0111utim, dio znanstvenika i dalje je ostao skepti\u010dan oko mogu\u0107nosti bakterija da u tako kratkom vremenu razgrade toliku koli\u010dinu nafte i plina.<\/p>\n Zahvaljuju\u0107i spajanju Valentineova ra\u010dunalnog modela, te onih koje su razvili prof. Mezi\u0107 i stru\u010dnjaci za dinamiku fluida s rije\u010dkog Tehni\u010dkog fakulteta, ponu\u0111en je vrlo uvjerljiv odgovor na te primjedbe.<\/p>\n Dodatno, prva znanstvena istra\u017eivanja izljeva nafte u Meksi\u010dki zaljev pokazala su da zna\u010dajan dio isteklih ugljikovodika nikad nije dospio na morsku povr\u0161inu, jer se otopio na ve\u0107im dubinama, formiraju\u0107i velike perjanice otopljene nafte i plinova. Ono u \u010demu su se stru\u010dnjaci razilazili bila su obja\u0161njenja pona\u0161anja tih perjanica, jer ve\u0107ina znanstvenika imala je predod\u017ebu da se perjanice ugljikovodika poput podvodnih rijeka \u0161ire iz bu\u0161otine po Meksi\u010dkom zaljevu.<\/p>\n No, rad ameri\u010dkih i hrvatskih znanstvenika utvrdio je da otopljeni ugljikovodici iz nafte i plina formiraju svojevrsne oblake, koji se pojavljuju i nestaju na razli\u010ditim mjestima i u razli\u010dito vrijeme. Uzrok je ovoj pojavi, pokazao je rad ameri\u010dkih i hrvatskih znanstvenika, u specifi\u010dnim morskim strujanjima i topografiji Meksi\u010dkog zaljeva, koji je zatvoren s tri strane, zbog \u010dega nema izra\u017eenih sna\u017enih struja.<\/p>\n Kemijska ravnote\u017ea<\/strong><\/p>\n \u2013 Topografija dna Meksi\u010dkog zaljeva vrlo je bitna, jer uvjetovala je \u00bbzatvorena\u00ab, cikli\u010dka strujanja, koja su vra\u0107ala bakterije na izvor ugljikovodika iznad izljeva. U druga\u010dijoj topografiji, sa otvorenijim strujanjima koja bi odnijela bakterije daleko od izvora, trebalo bi du\u017ee vrijeme da se pomanjkanje kisika uzrokovano rastom bakterijske populacije na dubini od 1.000 do 1.300 metara smanji, i time bi utjecaj na okoli\u0161 bio ve\u0107i, obja\u0161njava dr. Igor Mezi\u0107.<\/p>\n \u2013 Model strujanja je razvijen na osnovu fizikalnih parametara Meksi\u010dkog zaljeva, primjerice topografije, saliniteta, utjeka rijeke Missisipi, vjetrova, te matemati\u010dkog modela morskih strujanja koji je izveden iz fundamentalnih fizikalnih zakona. Drugi dio modela koji sam razvio je kemijski, a uzima u obzir utro\u0161ak kisika i ugljikovodika kod rasta bakterija i transport bakterija uzrokovan strujanjem. Strujanje spaja dva dijela modela.<\/p>\n Matemati\u010dki oblik kemijskog dijela modela je takozvani zakon kemijske ravnote\u017ee. Kolege iz Rijeke su razvile brze i precizne numeri\u010dke metode za rje\u0161enje tih jednad\u017ebi. Uzimaju\u0107i u obzir kako je kompleksan taj model sa 52 vrste bakterija i kompliciranim oceanskim strujanjem, naprosto je nevjerovatno je da smo rezultate imali za kratkih nekoliko mjeseci. Prof. Ma\u0107e\u0161i\u0107 i kolege su obavili sjajan posao. <\/p>\n Znanstveni rad objavljen u Proceedings of National Academy of Sciences, izazvao je veliko zanimanje uglednih ameri\u010dkih medija, poput New York Timesa, Wall Street Journala i Scientific Americana, koji redom isti\u010du doprinos vode\u0107ih hrvatskih stru\u010dnjaka iz podru\u010dja dinamike fluida. <\/p>\n Kratko vrijeme<\/strong><\/p>\n \u2013 Radili smo bez predaha nekoliko mjeseci, pritisnuti kratkim rokovima, jer rad je bio zami\u0161ljen na na\u010din da \u0107e iza\u0107i u broju Proceedingsa of National Academy of Sciences specijalno posve\u0107enom temi izljeva nafte u Meksi\u010dkom zaljevu. Imali smo stvarno izuzetno kratko vrijeme za izradu ra\u010dunalnog programa, ali nau\u010dili smo puno raditi i visoko smo motivirani. Razvijeni ra\u010dunalni program povezuje mehaniku fluida i kemijske procese.<\/p>\n Napravili smo prora\u010dune i dobili rezultate, \u010diji grafi\u010dki prikaz jasno pokazuje koncentracije bakterija, koje se mogu usporediti sa strujanjima, ka\u017ee dr. Senka Ma\u0107e\u0161i\u0107 sa Zavoda za mehaniku fluida i ra\u010dunarsko in\u017eenjerstvo Tehni\u010dkog fakulteta u Rijeci. Slo\u017eenost programa pokazuje i to \u0161to su rije\u010dki stru\u010dnjaci morali uzeti u obzir 26 razli\u010ditih vrsta ugljikovodika, kojima se hrani 26 razli\u010ditih vrsta bakterija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Igor Mezi\u0107 i David L. Valentine s Kalifornijskog sveu\u010dili\u0161ta, te Senka Ma\u0107e\u0161i\u0107, Nelida \u010crnjari\u0107 \u017dic i znanstveni novak Stefan Ivi\u0107 dali su odgovor na pitanje za\u0161to su nafta i plin iz bu\u0161otine nestali za samo nekoliko mjeseci. Bakterije i morska strujanja specifi\u010dna za Meksi\u010dki zaljev sprije\u010dili su da ekolo\u0161ka katastrofa nastala havarijom BP-ove naftne platforme […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21006063,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16339],"tags":[17061],"class_list":["post-21006062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska-u-znanosti","tag-meksiko"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21006062"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21006062\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21006063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21006062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21006062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21006062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}